Nikšiæ, (MINA) – Meðunarodna slavistièka manifestacija Njegoševi dani, koju organizuju Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti i Institut za jezik i književnost Filozofskog fakulteta poèela je veèeras u Nikšiæu koncertom pijaniste Borisa Kraljeviæa. Na sveèanom otvaranju predsjednik nikšiæke opštine Veselin Grboviæ kazao je da se Njegoševi dani održavaju u Nikšiæu, gradu prepoznatom kao kolijevci intelektualne elite, gradu u kome je Filozofski fakultet kao centar duhovnog i nauènog razvoja Crne Gore. „Nadam se da æemo kroz ogledala nauke spoznati kako crnogorski um i identitet opstaje podjednako i u mraènim vilajetima, i u prostoru i vremenu osvijetljenim luèama, a da je jedan od nas uspio, otimajuæi vrijeme iz lanaca mraka, obezbijediti sebi vjeènost. I imao se rašta i roditi“, istakaobje Grboviæ. Prorektor Univerziteta Crne Gore profesor Zdravko Uskokoviæ ocijenio je da ovogodišnja manifestacija ima poseban znaèaj, jer se kroz nju obilježava najveæi crnogorski kulturni jubilej – dva vijeka od roðenja vladara i pjesnika Petra Drugog Petroviæa Njegoša. Uskokoviæ je kazao da ta prestižna manifestacija, koja veæ pet godina u Njegoševo ime okuplja istaknute slavistièke nauènike, stekla je nauèni, kulturni i državni znaèaj. Dekan Filozofskog fakulteta Blagoje Ceroviæ kazao je da se ovogodišnji nauèni skup održava uz podršku Univerziteta Crne Gore i istakao velike napore koje su u organizaciji Njegoševih dana uložili Institut za jezik i književnost i Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, a koji su rezultirali dolaskom 56 eminentnih nauènika iz najvažnijih slavistièkih centara Evrope. Rukovodilac Instituta za jezik i književnost profesor Rajka Glušica ukazala je da je meðunarodni slavistièki skup Njegoševi dani nauèna manifestacija èiji je jedan od ciljeva novo èitanje i poniranje u Njegoševo djelo. „Prvi Njegoševi dani održani su na Cetinju 2008.godine kada je osnovan i Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti. Misija i jednog i drugog je promovisanje i nauèno utemeljena interpretacija Njegoševog stvaralaštva, crnogorske i drugih južnoslovenskih književnosti, jezika i kultura“, kazala je Glušica. Prema njenim rijeèima, i Studijski program, i Njegoševi dani èine èvrste temelje montenegristike, nauke o crnogorskom jeziku, književnosti i kulturi. Predsjednica Organizacionog odbora profesorica Tatjana Beèanoviæ istakla je da se ove godine slavi najveæi jubilej crnogorske kulture, najsvjetliji praznik obliven luèama i vjeènošæu, koju obilježavaju onako kako dolikuje najznaèajnijoj nauèno – obrazovnoj instituciji u Crnoj Gori, iako su to mnogi, možda, zaboravili. Beèanoviæ je govorila o, kako je kazala, „ rijeèima, èitanju, pokajnicima i pjesniku koji je pisao svojom krvlju i izrekama, jer nije želio da ga èitamo veæ da ga uèe napamet“. „ Beskrajni plavi krug za nas èuva jednu zvijezdu – 200 godina veæ staru. Neka lije luèa po nama, a mraka mora biti“, poruèila je Beèanoviæ. Na Njegoševim danima, èije je zatvaranje planirano za 7.septembar, pored meðunarodnog nauènog skupa, biæe organizovano i književno veèe Miljenka Jergoviæa, lingvistièko veèe i predstavljanje znaèajnih knjiga profesora sa Sorbone Pol Luj Tome, Vladimira Osipova i profesorke sarajevskog Univerziteta Marine Katniæ Bakaršiè. U okviru manifestacije biæe i omaž Stanislavu Æanu Koprivici velikom nikšiækom i crnogorskom filantropu uprilièen izložbom slika najznaèajnijih crnogorskih umjetnika koju je prije 18 godina poklonio Nikšiæu. Manifestacija posveæana Njegošu ove godine održaæe se u okviru tradicionalnih septembarskih sveèanosti, koje gradska uprava organizuje povodom Dana osloboðenja. Septembarski dani poèeli su sinoæ retrospektivnom izložbom akademskog slikara, sociologa kulture, univerzitetskog profesora i intelektualca Dušana Jekniæa. (kraj) mpa/žug