Poèetak revolucije u fizici èestica
- Poèetak revolucije u fizici èestica
- Post By urednik
- 16:57, 11 septembar, 2008

Podgorica, (MINA) – Puštanje u rad CERN-ovog Velikog hadronskog kolajdera (LHC) /Large Hadron Collider/, oznaèava poèetak revolucije u fizici èestica, ocijenili su nauènici.
U srijedu, u 9 sati i 25 minuta, zvanièno je pušten u rad najveæi i najskuplji eksperimentalni pogon u istoriji, LHC, koji bi trebalo èovjeèanstvu da pruži odgovore na neke od najveæih tajni svemira.
„LHC je ureðaj za otkriæa. Njegov istraživaèki program mogao bi fundamentalno promijeniti naš pogled na svemir, i na taj naèin produžiti tradiciju ljudske radoznalosti, koja je stara kao i sam ljudski rod“, kazao je direktor CERN-a Robert Ajmar, prenose agencije.
Projekt je zamišljen prije 30 godina, a do sada je za razvoj LHC-a potrošeno oko devet milijardi USD.
Pogonom, u kome se ubrzava rad èestica, upravlja Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN), a najveæim dijelom finansiralo ga je 20 zemalja èlanica Evropske unije.
U projektu uèestvuje oko deset hiljada nauènika iz 80 zemalja svijeta.
Aktiviranje ureðaja koštalo je èetiri puta više od planirane sume, pa su posao sufinansirale i banke kreditima.
Iako je veæina medijske pažnje uoèi poèetka rada LHC-a bila posveæena „opasnosti od moguænosti stvaranja crne rupe koja æe uništiti cijelu Zemlju“, takve spekulacije ubrzo su ocijenjene kao statistièki zanemarljive, što ipak nije sprijeèilo smrtne prijetnje èelnim ljudima projekta.
Do puštanja u rad najveæeg civilnog eksperimentalnog pogona u istoriji, nauènici su morali svladati mnoštvo problema, uglavnom finansijske prirode.
Koliki su bili problemi, najbolje pokazuje podatak da je puštanje LHC-a u pogon kasnilo dvije godine.
Konaèna cijena projekta je èetiri puta premašila prvobitna predviðanja, zbog èega je CERN morao od banaka pozajmiti stotine miliona EUR.
U LHC-u se, suprotno ustaljenom mišljenju, ne traži samo èestica Higsov bozon, iako bi njeno otkriæe bilo monumentalan korak za nauku.
“Zašto materija ima masu, zašto ne uoèavamo antimateriju, postoje li u svemiru više od tri dimenzije, od èega se zaista on sastoji, postoji li jedinstvena #teorija svega# – samo su neka pitanja na koja æe nauka godinama tražiti odgovor u monumentalnom kompleksu smještenom stotinu metara ispod švajcarsko-francuske granice”, naveli su iz CERN-a.
„Niko ne zna kakva æemo nova podruèja u nauci otvoriti rezultatima koje dobijemo u LHC-u“, kazao je prvi èovjek britanskog Instituta za fiziku, Robert Kirbi-Haris, dodajuæi da æe se, tehnološki gledano, LHC višestruko isplatiti.
On je kazao da je potreba za obradom velike kolièine podataka koje æe dobiti iz LHC-a veæ rezultirala novom raèunarskom mrežom, koja æe poveæati kapacitet i kolièinu podataka koji se mogu saèuvati, i poboljšati moguænost Interneta da prenosi sve više podataka.
Mrežu mnogi veæ nazivaju „novom generacijom Interneta“ a sada je deset hiljada puta brža od klasiènog broadbend-a.
(kraj) mil/gop