Podgorica, (MINA) - Zakoni garantuju jednaka prava svim građanima, ali često ostaju u sjenci realnih dešavanja, kazali su iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, dodajući da je neophodno uložiti sve potrebne napore da se počinioci nasilja adekvantno sankcionišu, a žrtve zaštite. Iz Ministarstva su rekli da nasilje i diskriminacija ne pripadaju domenu fantastike, već da su svakodnevna realnost za mnoge žene u Crnoj Gori i širom svijeta. Oni su ukazali da je prema podacima svaka treća žena u Crnoj Gori doživjela neki oblik nasilja tokom života. “Imajući u vidu da su u Crnoj Gori žene većinski dio društva, podatak je alarmantan”, istakli su iz Ministarstva. Kako su dodali, Crna Gora nastoji da osnaži i efektivno implementira zakonodavni okvir koji će pružiti bazu za jednake mogućnosti bez obzira na pol i rod. Iz Ministarstva su kazali da zakoni garantuju jednaka prava svim građanima i građankama, ali često ostaju u sjenci realnih dešavanja. “Zato, neophodno je uložiti sve potrebne napore da se počinioci nasilja adekvantno sankcionišu, žrtve nasilja zaštite, povjerenje u insistucije jača, u znaku smanjenja ovog negativnog fenomena”, ocijenili su iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Oni su poručili da konverzacija o statusu žena u crnogorskom društvu ne može ostati samo u domenu deklarativnih izjava, već da se mora prožeti kroz svaku poru društva i kroz praktičnu primjenu. “Institucije sistema, mediji i kultura, kao noseći stubovi društva, treba da počivaju na premisama razumijevanja, podrške i empatije prema svim građankama i građanima”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva su kazali da se svjedoči svakodnevnim mizoginim istupima koji utiču na dinamiku kohezije u državi. “Zato je neophodno da svi zajedno radimo na povećanju svijesti o diskriminatornim praksama koje urušavaju dostojanstvo žena i djevojčica”, poručili su iz tog resora. Kako su kazali, nedavni seksistički komentari upućeni ambasadorkama Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Evropske unije, Džudi Rajzing Rajnke, Karen Medoks i Oani Kristini Popi, nijesu samo odraz niskog stepena profesionalne etike. “Već su i indikator aktualnog stanja u društvu, na čijem napretku moramo kontinuirano raditi, ali udruženim snagama i sa punom posvećenošću”, poručili su iz Ministarstva. Prema njihovim riječima, institucionalni mehanizmi podrške i zaštite ljudskih prava žena treba da jačaju stepen povjerenja između građanki i upravljačkih struktura. Iz Ministarstva su kazali da ima više tipova nasilja, a da se o mnogima malo govori i zna. “Svaki razgovor o diskriminaciji i nasilju poziv za pružanje i poštovanje jednakih šansi za sve”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva su naglasili da je, u ukupnoj zaštiti ljudskih prava, borba protiv svih vidova diskriminacije nad ženama i djevojčicama uslov i za demokratski napredak društva, smanjenje socio-ekonomskih nejednakosti i trasiranje puta ka održivom razvoju. (kraj) nim/žug