Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Pošta Crne Gore dobila je ponovo negativno mišljenje revizora na finansijske iskaze za prošlu godinu, što je četvrto uzastopno negativno mišljenje revizora za to državno preduzeće.

Reviziju je kao i prošle godine uradila revizorska kuća MV Konsalt iz Podgorice. Pošta je krajem prošle godine dobila i negativno mišljenje Državne revizorske institucije na finansijske iskaze za 2023. godinu, gdje je bilo navedeno mnogo više nepravilnosti nego u izvještaju redovnog revizora kompanije, prenose Vijesti.

“Prema našem mišljenju, zbog značaja pitanja navedenih u dijelu izvještaja Osnov za negativno mišljenje, koja imaju značajni i prožimajući uticaj na priložene finansijske iskaze, priloženi finansijski iskazi, u svim navedenim, značajnim odrednicama prezentiranim u Osnovi za negativno mišijenje, ne prikazuju istinito i fer finansijsko stanje Pošta Crne Gore na dan 31. decembar prošle godine, poslovnog uspjeha, promjena na kapitalu i novčanih tokova za period prošle godine, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori i napomenama uz izmijenjene finansijske iskaze”, navodi se u ocjeni revizora.

U finansijskim iskazima Pošte za prošlu godinu prikazan je profit od 2,5 miliona EUR. Pošta je u protekle dvije godine dva puta povećavale cijene svojih usluga. Inspekcija rada je prošle godine u Pošti utvrdila 33 nezakonita zapošljavanja, među kojima se nalazi i više rukovodilaca i direktora sektora u ovom državnom preduzeću, kao i članova njihovih porodica i srodnika državnih funkcionera.

U osnovama za negativno mišljenje revizora navedene su četiri primjedbe zbog kojih je kompanija ponovo dobila negativno mišljenje.

Glavna primjedba, koja se ponovlja i ne rješava godinama, je to što većina nepokretnosti koje se u knjigama Pošte vode kao njeno vlasništvo, u stvari nije njeno već vlasništvo države i drugih preduzeća i pojedinaca. Problem je i što procjena vrijednosti nekretnina nije rađena već 15 godina.

Revizor navodi da sve nekretnine koje se u knjigama vode na Poštu vrijede 27,8 miliona EUR, što čini 55,4 odsto ukupne aktive kompanije od 50,2 miliona EUR. Od ovih nekretnina 66,6 odsto vrijednosti 18,5 miliona EUR je u katastru upisano na državu i druga pravna i fizička lica. Od preostale imovine koju Pošta u knjigama vodi kao svoju, na nekretnine od 2,5 miliona ima tek pravo sukorišćenja i raspolaganja, dok za imovinu vrijednu 817 hiljada EUR ne postoje dokazi o vlasništvu i pravu.

Tek za 21,5 odsto imovine, koju vodi na sebe, Pošta ima neosporno upisano vlasništvo.

“Iskazane nepokretnosti su osnov obračuna amortizacije i odloženog poreza a samim tim utiču na rezultat kompanije, odnosno preko istog na kapital kompanije”, naveo je revizor.

On je ukazao da tokom revizorskog postupka nije dobio ugovore o davanju na upravljanje spornom imovinom, jer, prema informacijama koje je dobio iz kompanije, oni nijesu ni zaključeni.

Revizor na više strana navodi prepiske između Pošte i Ministarstva finansija koje traju još od 2009. godine u vezi regulisanja statusa na spornoj imovini. Prema tim dopisima stav i tadašnjeg rukovodstva Pošte bio je da kompanija treba da bude vlasnik državne imovine koju koristi, dok je Ministarstvo navodilo da imovina mora ostati državna a da Pošta može imati pravo upravljanja.

Problem vuče korijen još iz 1999. godine kada je bivše jedinstveno preduzeće PTT saobraćaj, podijeljeno na Telekom, koji je zatim privatizovan, i državnu Poštu. Telekom je nakon toga postao vlasnik državne imovine koju je koristio, a Pošta još nije ni 26 godina nakon toga.

Druga primjedba odnosi se na to što procjena vrijednosti nekretnina nije urađena od septembra 2010. godine.

“Društvo nije posebno evidentiralo investicione nekretnine, već ih je prikazalo u okviru nekretnina. Nijesmo u mogućnosti da utvrdimo efekte odstupanja od MRS 16 (međunarodni računovodstveni standardi) koji se odnosi na fer vrijednost nekretnina i opreme iskazanih u bilansu stanja, kao i obezvrjeđivanja sredstava u skladu sa MRS 36”, naveo je revizor.

U trećoj primjedbi revizor navodi da nijesu pravilno utvrđene odložene poreske obaveze i njihov efekat na umanjenje neraspoređene dobiti iz ranijih godina.

Četvrta nepravilnost je to što u iskazima kompanije nije iskazana revalorizaciona vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme (fer vrijednost) od 14 miliona EUR, već je ona ukinuta u korist osnovnog akcijskog kapitala. To za posljedicu, kako navodi, ima nerealno iskazanu vrijednost kapitala kompanije.

Od ostalih nepravilnosti navedeno je da Pošta nepravilno evidentira depozite u kasama, odnosno potraživanja od zaposlenih koji naplaćuju novac na šalterima i blagajnama Pošte. Revizor navodi da je na dan 31. decembar u blagajnama bilo 3,05 miliona EUR u kešu i 1,27 miliona u uputničkom saobraćaju.

Revizor ukazuje da se protiv kompanije vodi više sudskih sporova u kojima je zastupaju njeni pravnici, ali i više angažovanih advokatskih kuća. Kompanija je prikazala rezerve za ove sudske sporove u iznosu od 343 hiljade EUR.
(kraj) sam