Budva, (MINA) – Crna Gora je opredijeljena da radi na poboljšanju kapaciteta za tretman zatvorenika i uslova pritvora, prema evropskim standardima, kazao je danas ministar pravde Miraš Radoviæ. On je, na skupu o zatvorskoj reformi na Zapadnom Balkanu u Beèiæima, rekao da je u strategiji reforme pravosuða jedan od prioriteta dat razvoju pouzdanog i funkcionalnog zatvorskog sistema. Radoviæ je naveo da se mjere na jaèanju zatvorskog sistema odnose na unapreðenje smještajnih kapaciteta, odnosno stvaranje uslova za smještaj maloljetnih prestupnika, ženskih lica i osuðenih stranaca. Ministar pravde je kazao da je planirano unapreðenje tretmana osuðenih lica, kao i sprovoðenje programa obuke zatvorskog osoblja i poboljšanja sistema bezbjednosti. „Poèetkom prošle godine, otvorili smo novi objekat kapaciteta 144 osuðena lica, koji rješava problem prebukiranosti u zatvorima“, rekao je on. Radoviæ je naveo da je izgraðen i objekat za izdržavanje disciplinske kazne upuæivanja u samicu i adaptirane prostorije zatvorske bolnice. „Ubrzo æemo otvoriti novi objekat za izdržavanje kazne osuðenih žena, maloljetnika i osuðenih stranaca“, kazao je ministar pravde. On je istakao opredijeljenost crnogorskog pravosuða na poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode. „Crna Gora je spremna i na normativno ureðenje zatvorskog sistema, što je u skladu sa preporukom ministara Savjeta Evrope (SE) iz 2006. godine o potrebi revidiranja evropskih zatvorskih pravila“, rekao je Radoviæ. Èlan delegacije Evropske komisije (EK) u Crnoj Gori Spela Cimerman kazala je da reforme zatvorskih sistema, pored poštovanja ljudskih prava lica lišenih slobode, podrazumijevaju postojanje nezavisnih inspekcijskih organa i jakog aministrativnog mehanizama u ovoj oblasti pravosuða. Predstavnica Generalnog direktorata za ljudska prava i pravna pitanja pri SE Hana Junker istakla je znaèaj stalne obuke i usavršavanja lica zaposlenih u zatvorskim ustanovama, s obzirom da se radi o teškom poslu. „Samo u uslovima dobre obuèenosti osoblja biæe izbjegnuto kršenje ljudskih prava zatvorenika, ali i pogrešne predstave i dezinformacije o zaposlenom osoblju u zatvorima“, kazala je ona. Završna konferencija o zatvorskoj reformi na Zapadnom Balkanu dio je zajednièkog projekta SE i EK. Uèesnici skupa, pored Crne Gore, su i iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova - UNMIK-a, Srbije i Makedonije. (kraj) suz/djs/isf