Podgorica, (MINA) - Udruženje mladih sa hendikepom (UMH), u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore, uputilo je amandmane na Zakon o izboru odbornika u cilju, kako su saopštili, direktnijeg i boljeg regulisanja prava osoba sa invaliditetom Iz UMH su kazali da postojeæi Zakon sadrži zakonsku normu, u èlanu 78, koja je diskriminatorna i iskljuèiva, jer osobi sa invaliditetom omoguæava da glasa uz pomoæ asistenta, ali ne predviða obavezu prilagoðavanja izbornog mjesta i procesa glasanja. „Pored toga, ovakvom odredbom se krši osnovno naèelo - tajnost glasanja“, kaže se u saopštenju. Navodi se da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori svakodnevno nailaze na prepreke koje sredina i društvo postavljaju pred njih. „Prije svega, arhitektonska pristupaènost mnogih objekata i institucija je djelimièna ili ne postoji, što onemoguæava osobe koje koriste invalidska kolica ili se otežano kreæu da koriste sadržaje i usluge te ustanove“, pojasnili su iz UMH. Osim toga, kako su naveli, za osobe ošteæenog vida i sluha ne postoje servisi podrške koji bi im omoguæili izjednaèene pozicije sa drugima. „Zbog svega navedenog, osobe s ivaliditetom još nijesu dovoljno aktivne i angažovane u društvenom, pa tako ni politièkom životu, uprkos dobroj zakonskoj regulativi“, kaže se u saopštenju. Iz UMH podsjeæaju da je jedno od osnovnih prava osoba s invaliditetom - pravo na samostalni život i ukljuèenost u lokalnu zajednicu i uèešæe u politièkom i javnom životu. „Ova dva prava bi trebalo osobama sa invaliditetom da osiguraju širok dijapazon ostvarivanja i uživanja ljudskih prava i sloboda, kao što je pravo na samostalno i tajno glasanje, odnosno u širem smislu pravo da osoba s invaliditetom bira i da bude birana“, naveli su iz te organizacije. Prema njihovim rijeèima, u crnogorskom zakonodavstvu nije osigurano nesmetano i samostalno glasanje osoba sa invaliditetom i uživanje prava da biraju i budu birani. „Zato smo poslali predloge amandmana Radnoj grupi za izgradnju povjerenja u izborni proces, u cilju direktnijeg i boljeg regulisanja prava lica s invaliditetom“, kaže se u saopštenju. Navodi se da, u praksi, osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo glasa ravnopravno sa drugima, bilo da se radi o osobama sa tjelesnim invaliditetom ili niskim rastom koje nemaju adekvatan pristup glasaèkim mjestima, pa tako ni kabini koja je uska i previsoka. „S druge strane, zbog nepristupaènosti biraèkog materijala osobe s ošteæenim vidom ne mogu glasati samostalno, pa je i jednoj i drugoj kategoriji osoba narušena tajnost glasanja, kao osnovno od principa biraèkog prava“, pojasnili su iz UMH. Zbog toga, kako su naveli, veliki broj osoba s invaliditetom, zbog narušenosti sopstvene bezbjednosti i dostojanstva liènosti, uopšte ne ostvaruju svoje biraèko pravo. Iz UMH su podsjetili da su, zajedno sa Savezom slijepih, veæ pokrenuli inicijativu kod Državne izborne komisije (DIK), u cilju prilagoðavanja biraèkih mjesta, kabina i materijala za glasanje, pa u tom cilju, kako su kazali, predlažu i zakonske izmjene. (kraj) gop