Budva, (MINA) – Politièke voðe zemlja regiona poruèile su veèeras na otvaranju Kran Montana foruma u Miloèeru da æe podržati demokratsku volju graðana na referendumu o njenom državnom statusu. Skup, na kojem æe se naredna dva dana razgovarati o osamostaljenju Crne Gore, njenoj ulozi na zapadnom Balkanu, evropskim integracijama i bezbjednosti regiona, su otvoriti predsjednik Kran Montana foruma Žan Pol Karteron i crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. Karteron je ocijenio da æe u proširenoj Evropi postojati bliski odnosi svih zemalja bivše Jugoslavije, ali da je važno da prethodno ostvare samostalnost. “Bitno je da svaka dostigne kljuèni cilj. Bitno je da se Crna Gora oporavi kao suverena država”, kazao je on naglašavajuæi da æe Evropa i u buduænosti biti sa Crnom Gorom, i pored teškoæa koje sada postoje. Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ ponovio je da predlog Evopske unije o kvalifikovanoj veæini od 55 prema 45 odsto izašlih biraèa na referendumu nudi specifièan standard za samo jednu opciju – obnovu crnogorske nezavisnosti. »Kao ozbiljna vlast koja odgovorno promišlja buduænost države i regiona dužni smo da ukažemo na opasnost tog presedana, koji, iako hipotetièki, nosi rizik da nespornoj veæini, koja makar za jedan promil ne dostigne zahtijevani procenat za nezavisnost, pokuša da nametne realizaciju politike unitarizacije postojeæe zajednice«, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, to bi bila drastièna i neodrživa promjena državnog statusa Crne Gore jer treba da se realizuje sa podrškom manjine biraèkog tijela. Ðukanoviæ smatra da Evropa uvijek mora uzeti u obzir više opcija što uostalom pokazuje i njena istorija, a potvrðeno i u posljednjem talasu proširenja EU, kao i povodom usvanja ustava EU. On je dodao da važnost i neminovnost konsultovanja i ravnopravnog poštovanja volje graðana pokazuje i iskustvo Francuske i Holandije povodom glasanja o ustavu. Bivši predsjednik Slovenije Milan Kuèan ocijenio je da organizacija crnogorskog referenduma o državnom statusu predstavlja test za provjeru u unutrašnjim odnosima Crne Gore, kao i odnosu Srbije i meðunarodne zajednice prema tom pitanju. On je kazao da položaj Crne Gore u odnosu na Sloveniju prije 15 godina nije moguæe porediti i naglasio da je glavni argument za meðunarodno priznanje Slovenije bio rezultat referenduma, ali i naèin na koji je postignut. Prema njegovim rijeèima, do priznavanja Slovenije došlo je i pored toga što tome nije bio naklonjen veliki dio meðunarodne zajednice. "Slovanaèki referendum je sproveden u vrijeme kada su kriza bivše zajednièke jugoslovenske države i proces njenog raspadanja bili na vrhuncu, a referendumom u Crnoj Gori taj proces se završava", kazao je Kuèan. On je istakao da je rezultat referenduma u Sloveniji bio ubjedljiv, a da je na plebiscit izašlo 93,2 odsto biraèa, dok je odluku o samostalnosti podržalo 88,2 odsto. "Takav rezultat bio je oslonac i glavni argument u kasnijim zalaganjima za meðunarodno priznanje Slovenije", naglasio je bivši slovenaèki predsjednik. Govoreæi o crnogorskom referendumu, on je kazao da ne vidi opravdane demokratske razloge zbog kojih bi bilo ko mogao od crnogorskih vlasti tražiti oštrije kriterijume i na taj naèin vršiti pritisak na ishod referenduma. "Više standarde radi veæe vjerodostojnosti referenduma može dogovoriti jedino crnogorska politika. Legitimnost referenduma važna je za meðunarodno priznanje, ali i za kasniji život države bez obzira na rezultat referenduma, koji ne smiju postati razlog za kasnije eventualne sporove", rekao je Kuèan. "Država u kojoj bi dio graðana referendumsku odluku shvatio kao svoj poraz ili doživio kao nasilje, bila bi hroma kod suoèavanja s izazovima buduænosti kao što su razvoj, reforme, bezbjednost", dodao je on. Kako je naveo, referendumom se na provjeru stavljaju i demokratija i zrelost Srbije, jer je to unutrašnje pitanje Crne Gore, kao i principijelnost Evropske unije. “Suvišno je pritom tutorsko pitanje – je li pametno da Crna Gora odluèuje o svojoj samostalnosti? To moraju procijeniti sami Crnogorci. Treba vjerovati da æe Crnogorci znati sami doæi do demokratske formule koja æe biti legalna”, rekao je Kuèan. On je kazao i da u buduænosti vidi ojaèanu i proširenu Evropsku uniju I da vjeruje da æe Crna Gora, bez obzira na njen državni status biti njen kreativan i odgovoran èlan. “Buduænost Crne Gore u velikoj mjeri æe odreðivati prilike na Balkanu, a posebno one na tlu bivše Jugoslavije", naveo je Kuèan. Premijer Makedonije Vlado Buèkovski ocijenio je da se region zapadnog Balkana nalazi na istorijskoj prekretnici, a da od rješenja niza otvorenih pitanja zavisi evropska integracija zemalja. On je poruèio da æe njegova zemlja prihvatiti svaku odluku graðana Crne Gore na referendumu o državnom statusu koja bude donesena na demokratski naèin, sa èim se složio i predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine Adnan Terziæ. On je ocijenio da otvorena vrata EU treba da budu vodilja regiona, kako god se on zvao – zapadni Balkan ili jugoistoèna Evropa. “Mi u regionu ne pravimo novu Jugoslaviju nego Evropu. Ovaj region ima perspektivu, s obzirom da je prošle godine privukao 12,5 milijardi USD investicija, a izvještaji Evropske banke za obnovu i razvoj pokazuju da smo najjaktivniji dio svijeta”, dodao je Terziæ. (kraj) mrd/kmh