Podgorica, (MINA) – Knjiga „Ministarstvo inostranih djela – zbornik dokumenata (1879 – 1915)“ podsjetnik je ne dinamiènu i zanimljivu prošlost Crne Gore, kroz prezentaciju dokumenata o najvažnijim dogaðajima u jednom od najznaèajnijih perioda crnogorske istorije i diplomatije. To je na promociji zbornika saopštio crnogorski šef diplomatije Milan Roæen, navodeæi da je autor Slavko Burzanoviæ uspješno, uz obilje arhivske i dokumentalistièke graðe, priredio knjigu na temeljima moderne metodologije istorijskih nauka i uz zavidnu akademsku akribiju. „Pažljivim odabirom diplomatske graðe, što je uvijek i nepogrešivo odlika samo najboljih poznavalaca i posveæenika profesije koju su odabrali, autor na najbolji naèin, sa puno senzibiliteta, time ilustruje, veæ na samom poèetku veoma složenu strukturu crnogorske diplomatije, prije svega Ministarstvo inostranih djela i njegove specifiène odnose sa drugim državnim organima i institucijama“, kazao je Roæen. On je rekao da knjiga svjedoèi i podsjeæa da je Crna Gora u dugoj, bogatoj i turbulentnoj istoriji uvijek „baš kao i danas, pokazivala i želju, htjenje i istrajnost u uspostavljanju i graðenju dobrih odnosa sa svima, a prije svega, sa susjedima“. „I tada, najèešæe iz ekonomskih, ali ne tako rijetko i iz politièkih razloga, kad nije imala ili nije mogla imati, niti razvijati diplomatsku mrežu, Crna Gora je èinila sve da njene državne i nacionalne interese štite i zastupaju prijatelji, kao što je to, primjera radi, u Carigradu èinio Hrvat–Baša i prije njenog formalnog priznanja kao suverene drzave“, rekao je Roæen. On je kazao da Crna Gora danas ima Ministarstvo inostranih poslova, koje je u funkciji njenih strateških spoljnopolitièkih prioriteta. „Ima diplomatiju i diplomatsku mrežu, koju iz dana u dan razvija, širi i profesionalno osposobljava“. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je daleko odmakla u procesu evropskih i evroatlantskih integracija. „I danas, kada se nezaustavljivo modernizuje i transformiše na putu trajnog ukljuèivanja u porodicu slobodnih, demokratskuh, prosperitetnih i savremenih država i nacija, naša spoljna politika i dalje, uz nužne modifikacije, u biti poèiva na još živim i možda nikad aktuelnijim principima i premisama crnogorskog društvenog i liènog morala“, naveo je on. Taj moral je, kako je dodao, o drugima vodio raèuna barem koliko o sebi, o èemu svjedoèi i Burzanoviæev zbornik. „U tome je sadržan i odgovor na pitanje kako to da Crna Gora na svojim granicama danas ima samo prijatelje. I zbog toga æe doskora za nas neprelazne evropske granice, za koju godinu, izvjesno, postati naše unutrašnje granice“, kazao je Roæen. On smatra da su zbog tog i takvog karaktera crnogorske spoljne politike, koja je kao uvijek i svuda, refleksija i odraz vrijednosti i kretanja na unutrašnjem planu, Crnoj Gori danas u svim centrima svjetske politike i moæi vrata širom otvorena, jednako kao i kod naših susjeda. (kraj) del