Podgorica, (MINA) - Zahtjevi koji su se pred Crnom Gorom našli u cilju ispunjenja uslova iz poglavlja 23 i 24, prilika su da pravosudni organi isprave greške koje su oèigledno pravljene u procesuiranju sluèajeva ratnih zloèina, smatra koordinator REKOM-a za Crnu Goru, Mirela Rebronja. Prema njenim rijeèima, otvaranje poglavlja 23 i 24 predstavlja novi prostor za adekvatno pozicioniranje pitanja koje spadaju u domen suoèavanja sa prošlošæu, ali i da REKOM bude zvanièno prepoznat kao jedinstven institucionalni vansudski mehanizam èiji æe mandat biti utvrðivanje èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije. »Mnogo je pitanja iz naše bliske i turbulentne prošlosti koja stoje otvorena, a pokazalo se da dosadašnji mehanizmi i primijenjene mjere nijesu dali oèekivane i valjane rezultate. U procesu pregovora, u okviru ova dva najznaèajnija poglavlja, neæe biti moguæe preskoèiti teme koje nijesu popularne, veæ se i njima, jednako kao sa ostalima, država morati baviti«, kazala je Rebronja agenciji MINA. Ona je navela da je jedna od takvih tema i suoèavanje sa prošlošæu, dodajuæi da inicijativa za REKOM u tom procesu veæ igra veoma znaèajnu ulogu kako u Crnoj Gori, tako i regionu, što je prepoznato i više puta ukazivano u izvještajima Evropske komisije. Rebronja smatra da Crna Gora predstavlja paradoksalan primjer kada su u pitanju suðenja za ratne zloèine. »Na njenoj teritoriji i u njeno ime poèinjeni su zloèini, postoje žrtve tih zloèina, ali nikada nije utvrðena odgovornost poèinilaca i nalagodavaca«. Ona je podsjetila da su, nakon višegodišnjih sudskih procesa, optužnice uglavnom padale, i to zbog svoje neizvedenosti, a pravda za žrtve postajala je sve neizvjesnija. Prema njenim rijeèima, u posljednjem izvještaju o napretku navodi se da Crna Gora mora žrtvama ratnih zloèina obezbijediti pristup pravdi i reparacije, što je, smatra Rebronja, jasan pokazatelj da zvanièni Brisel pažljivo prati kako su sluèajevi procesuirani, sa kakvim rezultatima i posljedicama. »Zahtjevi koji su se našli pred Crnom Gorom, u cilju ispunjenja uslova za èlanstvo u EU, konkretno iz poglavlja 23 i 24, prilika su da pravosudni organi isprave greške koje su oèigledno pravljene u procesuiranju sluèajeva ratnih zloèina, a za koje nikada niko nije preuzeo odgovornost«, kazala je ona. Upitana zašto, i pored podrške zvaniènika sa prostora bivše Jugoslavije, još nije osnovana Komisija, Rebronja je rekla da se Inicijativa za REKOM trenutno nalazi u fazi institucionalizacije. Ona je kazala da je to bio prvobitni cilj kada su predstavnici organizacija civilnog društva, 2006. godine, poèeli regionalnu debatu o potrebi osnivanja jednog takvog tijela. „Tada, kao i danas, bilo je jasno da komisija koja bi se bavila utvrðivanjem èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije mora biti zvanièno, meðudržavno, nezavisno tijelo, po uzoru na brojne zemlje koje su nakon konflikata unutar svojih granica formirale sliène mehanizme koji doprinose uspostavljanju tranzicione pravde i suoèavanju sa prošlošæu“, navela je Rebronja. Prema njenim rijeèima, u Koaliciji za REKOM od poèetka su svjesni da se teško može predvidjeti konaèni datum formiranja Komisije. „Ovo su dugotrajni i složeni procesi. Ne smijemo zaboraviti da je prošlo skoro dvije decenije od djelotvornog otvaranja prièe o suoèavanju sa prošlošæu i kreiranja svijesti o važnosti uèešæa svih graðana i graðanki postjugoslevnskih zemalja u njenoj afirmaciji“, dodala je Rebronja. Ona je kazala da Koalicija za REKOM uporno insistira na temama koje su veoma osjetljive i nepoželjne za politièke elite. „Imajuæi u vidu taj kontekst, cijenim da je puno postignuto u proteklih nekoliko godina“. „ Pored otvaranja najšire regionalne debate o suoèavanju sa prošlošæu, povezivanja brojnih organizacija i pojedinaca u regionu koji se bave ovom temom, prikupljanja najveæeg broja potpisa u znak podrške nekoj regionalnoj inicijativi, uspjeli smo inicirati i meðudržavni dijalog o ovom pitanju“, ukazala je Rebronja. Ona je podsjetila da su se predsjednici zemalja bivše Jugoslavije sastajali sa delegacijama Koalicije za REKOM, nakon toga imenovali svoje izaslanike, koji su se dva puta sastali i razmatrali prijedlog Statuta koji je saèinila struèna radna grupa, prateæi konsultativni proces Koalicije, meðunarodne i nacionalne zakonske okvire kao i dobre prakse zemalja sa sliènim iskustvima. „Po zavšetku tih sastanaka, Koalicija æe imati zvanièan stav koji æe odrediti dalji tok ovog procesa. Uporedo sa tim, organizujemo u svakoj od zemalja bivše Jugoslavije debate o pomirenju i suèavanju sa prošlošæu, podsjeæajuæi javnost i vlasti da ratni zloèini ne zastarijevaju i da je dužnost svih da istraju u procesu uspostavljanja pravde za sve žrtve ratova koji su se dogodili devedesetih godina“, rekla je Rebronja. Koalicija za REKOM okuplja više od 1,9 hiljada organizacija civilnog društva i pojedinaca iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Ta Koalicija predlaže da vlade ili države osnuju nezavisnu, meðudržavnu Regionalnu komisiju zautvrðivanje èinjenica o svim žrtvama ratnih zloèina i drugih teških kršenja ljudskih prava poèinjenih na teritoriji bivše SFRJ od 1991. do 2001. Godine. (kraj) mib/gop