Podgorica, (MINA) – Pojedina rješenja u nacrtu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu izlaze iz okvira usvojenih ustavnih amandmana, Ustavnog zakona za njihovo sprovoðenje, kao i polazišta za izradu amandmana i obrazloženja prilikom njihovog usvajanja, ocijenjeno je iz Tužilaèkog savjeta. Tužilaèki savjet je na juèerašnjoj sjednici razmatrao nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu. Tim povodom su održane i sjednice Osnovnih i Viših državnih tužilaštava i Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore. “Jedinstven je stav nosilaca tužilaèke funkcije i Tužilaèkog savjeta da pojedina rješenja u nacrtu Zakona izlaze iz okvira usvojenih ustavnih amandmana, Ustavnog zakona za njihovo sprovoðenje, kao i polazišta za izradu amandmana i obrazloženja prilikom njihovog usvajanja”, saopštio je predsjednik Tužilaèkog savjeta Veselin Vuèkoviæ. Na taj naèin se, kako dodaje, narušava princip ustavnosti, tako što se zakonom ureðuju pitanja koja su ustavna materija, èime se povreðuje hijerarhija pravnih akata. Kako je naveo Vuèkoviæ, u nacrtu Zakona predviða se opšti izbor nosilaca tužilaèke funkcije, iako je Ustavnim zakonom jedino propisan javni poziv za izbor Vrhovnog državnog tužioca. “Da je volja ustavotvorca bila da se izvrši opšti izbor, ona je morala biti nedvosmisleno sadržana u Ustavnom zakonu”. “Osim toga, u odnosu na osnovnu funkciju, ustavnim amandmanima nijesu promijenjeni položaj i ovlašæenja nosilaca tužilaèke funkcije. Takoðe, nije izmijenjena ni unutrašnja organizacija i rad Državnog tužilaštva, sa stanovišta principa njegove unutrašnje hijerarhije i subordinacije, veæ su i odredbe nacrta Zakona u tom dijelu ostale iste”, kaže se u saopštenju. Iz Tužilaèkog savjeta podsjeæaju da su takva rješenja iz nacrta Zakona u praksi zemalja regiona imala za posljedicu probleme u radu, brojne ustavnosudske i druge sporove povodom povrede stalnosti funkcije, kao i reakciju meðunarodnih strukovnih udruženja i Evropskog suda za ljudska prava. “Na kraju, tužilaèka organizacija ne želi da se ovo obraæanje shvati kao otpor reformama. Naprotiv, zalažemo se za promjene, ali se one moraju zasnivati na poštovanju Ustava, zakona i drugih akata unutrašnjeg i meðunarodnog prava”, poruèio je Vuèkoviæ. (kraj) boj