Podgorica, (MINA) – Usvajanje i kvalitetna primjena zakona o autorskim i srodnim pravima važan je korak za dalji razvoj sektora audio-vizuelnih medijskih (AVM) usluga u Crnoj Gori, a Nacrt tog dokumenta sadrži odreðene nejasnoæe, smatraju u Agenciji za radio difuziju (ARD). Predstavnici ARD se nadaju da æe u nastavku rada na zakonu o autorskim i srodnim pravima na sveobuhvatan i precizan naèin biti regulisana mnoga pitanja znaèajna za jasno prepoznavanje prava i obaveza u njihovom ostvarivanju i zaštiti, kao i jasne ingerencije nadležnih institucija. Predstavnik ARD Jadranka Vojvodiæ je, na Okruglom stolu o Nacrtu tog zakona u oblasti emitovanja i distribucija radio i TV programa, kazala da su do sada autorska i srodna prava bila regulisana kroz nekoliko akata i uredbi. Ona je ukazala da su odreðena rješenja, na primjer o zaštiti usluga sa uslovnim pristupom, regulisana kroz više zakona. U ARD smatraju da takvo rješenje sistematski nije dobro i da treba sveobuhvatno da bude riješeno na jednom mjestu jer, kako ocjenjuju, parcijalnim rješavanjem željeni stepen zaštite može biti izgubljen. Vojvodiæ je kazala da nije u potpunosti jasno zbog èega je predlagaè zakona (Ministarstvio ekonomije) izostavio detaljnije regulisanje nadležnosti ne samo ARD, veæ i ministarstava, Zavoda za intelektualnu svojinu i ocijenila da bi to rješenje trebalo preispitati. »ARD se može prepoznati jedino u sluèaju kada joj se nameæe obaveza da pruži organizacijama za kolektivnu zaštitu prava podatke o tome koliko, na primjer, kablovski operatori imaju prikljuèaka«, navela je Vojvodiæ. ARD smatra da i pitanje osnivanja organa, naèina rada i nadležnosti Zavoda za intelektualnu svojinu nije cjelovito riješeno, kao i da to treba da tretira zakon. »Interesantno je i kako je regulisan nadzor nad primjenom zakona. Pominje se samo u vezi sa jednim pitanjem odnosno vezano za organizacije za kolektivnu zaštitu prava. Nije jasno zbog èega se predlagaè opredijelio da tržišnoj inspekciji dodijeli nadležnost iskljuèivo za kršenje obaveza koje se odnose na te organizacije«, rekala je Vojvodiæ. Ona smatra da treba analizirati i pitanje obima kaznenih odredbi jer je Nacrtom zakona, kako je rekla, neopravdano malo prepoznato sluèajeva za koje su propisane kazne za prekršaje ili prestupe. »Taj dio je nekompletan i trebalo bi ga pojaèati«, dodala je Vojvodiæ. Prema njenim rijeèima, važno je i definisati ko æe biti zadužen za praæenje primjene preuzetih obaveza i standarda regulisanih zakonom, posebno kada su u pitanju evropske direktive. Vojvodiæ smatra da bi u nastavku rada na zakonu trebalo obratiti pažnju na ostvarivanje autorskih i srodnih prava kroz objavljivanje elektronskih publikacija. »Zakonom o elektronskim medijima regulisano je tek nekoliko pitanja vezanih za elektronske publikacije, kao na primjer portali i slièni oblici objavljivanja razlièitih sadržaja«, kazala je ona. Kako je dodala, Zakonom o elektronskim medijima regilisano je niz njihovih minimalnih obaveza, ali ne i obaveze vezane za autorska i srodna prava. »Ovo je trenutak da se prepozna znaèaj i tog kanala komunikacije i izražavanja, kada se autorska i posebno srodna djela koriste i sve više eksploatišu«, navela je Vojvodiæ. Direktor ARD Abaz Džafiæ rekao je da je jedan od glavnih izazova bilo osnivanje i rad organizacija za kolektivnu zaštitu prava, navodeæi da osim NVO Prava autora muzike Crne Gore, koja pokriva samo odreðenu grupu autora, prava ostalih autora nijesu zaštiæena. Prema njegovim rijeèima, u oblasti audio-vizuelnih medijskih usluga to predstavlja znaèajno ogranièenje. »Bez postojanja jasnog institucionalnog okvira koji garantuje ostvarivanje autorskog i srodnih prava, pružaoci AVM usluga, prije ili kasnije, suoèiæe se sa nemoguænošæu pristupa kvalitetnim sadržajima, koje namjeravaju da ukljuèe u svoje ponude«, rekao je Džafiæ. Znaèajan izazov, kako je rekao, predstavlja i stepen poznavanja i prihvatanja prava i obaveza u vezi sa ostvarivanjem i korišæenjem autorskog i srodnih prava. »Dosadašnja iskustva u Crnoj Gori potvrðuju potrebu kontinuirane promocije i edukacije o sadržaju, oblicima i naèinu ostvarivanja i zaštite autorskog i srodnih prava«, kazao je on. Dzafiæ je napomenuo da Zakon o elektronskim medijima sadrži odredbe kojima su regulisana neka prava i obaveze emitera i operatora u vezi sa ostvarivanjem i korišæenjem autorskog i srodnih prava, posredstvom razlièitih tehnoloških platformi. Direktor Televizije Vijesti Slavoljub Šæekiæ ukazao je na potrebu imperativne primjene medijskih zakona. On smatra da su potrebni indikatori na osnovu kojih se odreðuju prava i obaveze emitera u odnosu na zaštitu kolektivnih prava. Prema njegovim rijeèima, neophodno je zakonito postupanje prilikom emitovanja programa, jer smatra da u Crnoj Gori postoje nezakonitosti u tom smislu. Šæekiæ smatra da su domaæi emiteri ugroženi jer su odreðena licencna prava kupili i u svakodnevnoj su borbi da ih saèuvaju. »Nije potrebno da mi dokazujemo da imamo licencu da bi se onima koji je nemaju pravili blekauti, nego da oni koji nemaju licencu ne mogu da emituju te sadržaje«, rekao je Šæekiæ. On zamjera što ARD produžava rokove za regulisanje tog pitanja i dozvoljava nezakonitosti. »Neko ko nema ugovor sa nekim emiterom iz okruženja, ta televizija ne može da se emituje kod tog operatera«, kazao je Šæekiæ. Šæekiæ je rekao i da u Crnoj Gori postoje risiveri, nabavljeni u Srbiji, preko kojih se emituju odreðeni sadržaji za koje ne postoje sklopljeni ugovori. To, kako je kazao, nijesu pojedinaèni sluèajevi, i ta pojava poprima elemente organizovanog kriminala jer je ukljuèeno više osoba, i što ti ureðaji prelaze preko granice uz neèiju blagonaklonost. Iz Montenegro kabla apelovali su da se zakon pozabavi i ekskluzivnim pravom, kao i višestrukom naplatom autorskih prava. Iz Ministarstva ekonomije kazali su da æe razmotriti sve sugestije i primjedbe koje pristignu na Nacrt zakona, kao i da æe javna rasprava, koja bi trebalo da bude završena sjutra, biti produžena za deset dana. (kraj) mil/žug