Podgorica, (MINA) – Pojedine odredbe u Nacrtu izmjena i dopuna Zakonika o kriviènom postupku (ZKP) unazaðuju postojeæe garancije zaštite ljudskih prava, jaèanjem ovlašæenja tužilaca i policije bez sudske kontrole, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). U toj nevladinoj organizaciji (NVO) smatraju da je to korak koji bi možda sebi mogla da priušte društva sa dugogodišnjom tradicijom vladavine prava, ali, kako su naveli, ne i Crna Gora, èije državno tužilaštvo i policija tek treba da dokažu samostalnost i struènost, pogotovo u zaštiti ljudskih prava. HRA je Ministarstvu pravde dostavila ukupno 12 predloga na Nacrt ZKP-a, i ukazala na rješenja koja su sporna sa stanovišta zaštite ljudskih prava. „Poveæava se trajanje policijskog lišenja slobode sa 12 na 24 sata, iako je Komitet protiv muèenja (CPT), u maju, u svom izvještaju naveo da su crnogorske policijske stanice crne taèke u kojima se dešava tortura, i naveo niz sluèajeva u kojima su osumnjièeni dali svjedoèenje o torturi u policijskoj stanici“, naveli su iz te NVO. Prema njihovim rijeèima, poveæava se trajanje tužilaèkog pritvora sa 48 na 72 sata, i predlaže da osumnjièeni može da izjavi žalbu samo u roku od èetiri sata od kad je primio rješenje o pritvoru, „što snižava nivo prethodno dostignutih garancija prava na slobodu i njegove djelotvorne zaštite“. „Iako je za pretres stana i dostavljanje informacija o elektronskim komunikacijama neophodan nalog suda, predloženo je da se podaci o bankovnim raèunima i bankarskim transakcijama dostavljaju samo na nalog državnog tužioca, osim ako banka zahtijeva da sud o tome donese rješenje“, kazali su iz HRA. Na taj naèin se, kako su objasnili, bankama neozbiljno prepušta da odluèuju o zaštiti ljudskog prava na privatnost, umjesto sudu, u svakom sluèaju. „Predlaže se ukidanje prava na žalbu sudiji za istragu u sluèaju kada državni tužilac ne usvoji zahtjev za naknadu troškova osumnjièenom od èijeg je gonjenja odustao u istrazi“, kaže se u saopštenju HRA. Predloženo je, kako se navodi, da se sporazum o priznanju krivice može koristiti za sva krivièna djela bez obzira na visinu zaprijeæene kazne, iako je dosadašnji uèinak tužilaštva u primjeni ovog instituta zanemarljiv i nedovoljno kvalitetan. „Ako tužilac i osumnjièeni zakljuèe sporazum o priznanju krivice, pa i za najteže krivièno djelo, taj sporazum prema predloženom rješenju kontroliše samo jedan, umjesto vijeæe od troje sudija, èime se smanjuje nivo kontrole zakonitosti takvog sporazuma“, pojasnili su iz HRA. Iz te nevladine organizacije su predložili da se, po uzoru na Zakon o kaznenom postupku Hrvatske, detaljno propišu rokovi i druge obaveze državnog tužioca u odnosu na postupanje po kriviènoj prijavi, posebno u sluèaju kada je do tužilaštva samo „dopro glas o izvršenom kriviènom djelu ili je primio dojavu žrtve“. Iz HRA su predlažili i da se braniocu, prije prvog saslušanja okrivljenog, omoguæi uvid u kriviènu prijavu. (kraj) teo/gop