Podgorica, (MINA) – Polarizacija i konflikti izmeðu crnogorskih medija štete njihovoj profesionalnoj reputaciji, kredibilitetu i ulozi u društvu, zakljuèeno je danas na Konferenciji o medijskoj samoregulaciji. Konferenciju su organizovale Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i Misija OEBS-a, u saradnji sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanoviæem. Na skupu je ocijenjeno i da svi mediji treba da se posvete jaèanju profesionalnih standarda, medijske samoregulacije i komunikacije sa graðanima, kao i edukaciji i razvoju sopstvenih profesionalnih kapaciteta. Uèesnici konferencije saglasili su se i da bi bilo važno da meðunarodna zajednica obezbijedi dodatnu pomoæ za jaèanje medijske samoregulacije u Crnoj Gori. Vujanoviæ je ocijenio da medijska samoregulacija predstavlja demokratski mehanizam kojim se uspostavlja i održava neophodna ravnoteža izmeðu zakonom uspostavljene slobode medija i obezbjeðivanja profesionalnog, taènog i fer izvještavanja, u skladu sa etièkim standardima. „Uvoðenje samoregulacije u ovu oblast snažno zavisi od stepena demokratskog razvoja našeg društva, kao i kapaciteta, profesionalizma, ekonomske održivosti i odgovornosti naših medija“, smatra on. Prema njegovim rijeèima, nema države i njene pravne regulacije koja sama po sebi može uèiniti medije do kraja profesionalnim, etiènim i u potpunosti posveæenim najvišim vrijednostima standarda te profesije. On je èinjenicu da je u kratkom roku formirano nekoliko samoregulatornih tijela ocijenio kao „pozitivan i znaèajan korak u pravcu jaèanja samoregulacije“. „S druge strane, krajnje negativnim prateæim elementima ovog procesa smatram otvorene sukobe i polarizaciju koji neselektivnim korišæenjem metoda teških rijeèi i iskljuèivosti ugrožavaju konstruktivni dijalog koji je od presudnog znaèaja za profesionalizaciju medija u Crnoj Gori“, naveo je Vujanoviæ. On je kazao da su sklonost iskljuèivosti i elementarnom ugrožavanju èasti, ugleda i dostojanstva, samo neki od pokazatelja još nedovoljno izgraðenog demokratskog kapaciteta za dijalog, otvorenost za druga mišljenja i objektivnu i dobronamjernu kritiku. „Zato apelujem na sve u ovom procesu, u cjelokupnoj medijskoj zajednici Crne Gore, da liènim primjerom doprinesu vraæanju komunikacije u okvire demokratskog i profesionalnog korektnog dijaloga, kao i tolerancije u razlièitostima, mišljenima i stavovima“, poruèio je Vujanoviæ. On je naglasio da samoregulacija mora biti potpuno autonoman proces ureðenja medijske scene, bez uticaja i arbitraže državnih i drugih centara politièke moæi. Vujanoviæ je dodao da oèekuje da æe novoformirana samoregulatorna tijela zavrijediti podršku meðunarodnih institucija koje su spremne da pomognu. On je naglasio da niko ne želi da taj posao uradi umjesto medija. „Ali možemo pružiti podršku i pomoæ“. Šef Delegacije EU u Podgorici, Leopold Maurer, kazao je da je Unija spremna da podrži razvoj kapaciteta medijske samoregulacije u Crnoj Gori. „Spremni smo da razmotrimo moguænost tehnièke podrške, i ona može pomoæi u izgradnji kapaciteta, edukacije novinara i promovisanju profesionalnih standarda u društvu“, poruèio je on. Prema njegovim rijeèima, da pi ta pomoæ bila uspješna, sva samoregulatorna tijela treba da „doprinesu osnivanju organa koji æe pomoæi u rukovoðenju projektom pomoæi“. Predsjednik Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), Darko Šukoviæ, kazao je da nema ništa sporno u tome što je u Crnoj Gori formirano više samoregulatornih tijela jer je, kako je naveo, Kodeks jedan. On se saglasio sa tim da je samoregulacija posao za novinare i medije, što ne znaèi da svi koji prisustvuju Konferenciji ne mogu na neki naèin uticati na taj proces. „Nekom èudnom igrom desilo se da je podrška sa najvažnijih adresa, od Berlina preko Brisela pa dalje, i sa nekih važnih adresa u Podgorici, godinama išla najgorima meðu nama“, rekao je Šukoviæ i dodao kako je to frustrirajuæe za one koji vole novinarstvo. U tome, kako je naveo, vidi „uticaj i krivicu onih koji nijesu direktno iz novinarske branše za ovo što nam je bijedna novinarska scena, kakva je danas“. Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Srðan Kusovac, zatražio je od Vujanoviæa da iskoristi svoj uticaj „ako on postoji“, i da pomogne tako što æe isto što traži od medija – zatražiti i od crnogorskog pravosuða. On je ocijenio da je veliki problem što „sve ono što mediji iznose, završava u tim medijima, a samoregulacija ne može da završi te poslove“. „Konkretno, Pobjeda objavljuje – ja objavljujem, veæ više od mjesec, niz èlanaka u kojima prozivam dio državne uprave da je na najkonkretniji naèin povezan u kršenju niza kriviènih djela sa jednim medijem. Æuti Vlada, æuti država, æuti Tužilaštvo, æute ljudi o kojima je rijeè. Je li to problem samoregulacije, ili pravosuða Crne Gore“, naveo je Kusovac. On je kazao da se redovno insinuira da u novinama osviæu podaci iz obavještajnih službi, i da je njemu jasno da se misli na Pobjedu. „Sve i da jesu podaci obavještajnih službi, kljuèno pitanje je – da li je to taèno“, smatra Kusovac. Direktor Monitora Milka Tadiæ-Mijoviæ kazala je da u potpunosti podržava Kusovca koji je kazao da je kljuèno pitanje šta radi pravosuðe. Ona je podsjetila da Monitor godinama piše o sluèajevima poput Prve banke, Telekoma, Kombinata aluminijuma i ratnih zloèina, i dodala da nijedan od tih sluèajeva nije procesuiran. „Isto tako kao Kusovac, zalažem se za sudski epilog èitavog serijala koji je taj gospodin objavljivao u svojim medijima u posljednjih nekoliko godina“, rekla je Tadiæ Mijoviæ. Ona je, uz izvinjenje uèesnicima konferencije, proèitala niz uvrjedljivih rijeèi koje su, kako je navela, korišæene u „tom èuvenom feljtonu“, i dodala da je podnijela kriviènu prijavu i protiv države, koja finansira taj list i koja nije reagovala. Kusovac je kazao da je „notorna neistina da država na bilo koji naèin finansira Pobjedu“. „Država ni na koji naèin ne finansira Pobjedu, a od Nove godine, u skladu sa novim Zakonom o javnim nabavkama, država èak više ne objavljuje u Pobjedi ni onu silesiju državnih oglasa koju je objavljivala ranije“, precizirao je on i dodao da na ostale „sulude optužbe“ neæe odgovarati. Glavni i odgovorni urednik Vijesti, Mihailo Jovoviæ, kazao je da je suština medija da kontroliše vlast i moæne ljude u društvu, i da èitaocima obezbijede informacije na osnovu kojih donose odluke u životu i na izborima. „Osnovni problem u Crnoj Gori je što je mali broj medija koji taj posao rade manje ili više dobro i profesionalno, a veliki broj medija to ne radi nego se bavi ovim medijima koji taj svoj posao pokušavaju da rade najbolje što mogu“, smatra on. Prema njegovim rijeèima, mediji koji se ne bave kritikom moænih u društvu, imaju zdušnu podršku državnih organa, mafije i tih moænih ljudi koje izbjegavaju da kritikuju. Direktor Televizije Vijesti, Slavoljub Šæekiæ, kazao je da država treba da ostavi medije na miru i da ih se odrekne u vlasnièkom smislu. On je ocijenio da apel Vujanoviæa svim medijima da „stišaju strasti“ proizilazi iz pogrešne percepcije da je na sceni rat medija. „Na sceni nije rat medija, nego napad na jednu grupu medija od grupe mobilizovanih medija za raèun jedne grupe na vlasti, i to treba otvoreno, jasno i precizno reæi“, naglasio je Šæekiæ. Ambasador Njemaèke Pius Fišer kazao je da ponekad postoje pretjerana oèekivanja u rješavanju problema od diplomatskog kora u Crnoj Gori. „Mi smo iskluèivo posmatraèi, nijesmo uèesnici na domaæoj politièkoj sceni“, naglasio je on. Fišer je kazao da se nada da æe Crna Gora dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovora sa EU. „Ali to opet ne znaèi da EU može proglasiti Crnu Goru za protektorat, i silom primjenjivati naše norme i standarde. Crna Gora i crnogorski novinari moraju sami odraditi taj zadatak“, poruèio je on. (kraj) gop/žug