Podgorica, (MINA) – Okrugli sto »Medijska legislativa – izmjena postojeæeg Zakona o javnom informisanju ili usvajanje novih medijskih zakona«, koji je danas održan u Podgorici, okupio je crnogorske politièare i novinare, ali i predstavnike meðunarodnih organizacija u Crnoj Gori. Povod organizatora, Instituta za medije i Nacionalne radne grupe za medije pri Paktu stabilnosti, bili su aktuelna inicijativa za promjenu postojeæeg zakona o javnom informisanju i predlozi tri nova medijska zakona, izglasana u republièkom parlamentu. Na skupu su dominirali disonantni tonovi, naroèito izmeðu predstavnika razlièitih politièkih opcija, ali i predstavnika medija. Oni su, ipak, imali niz primjedbi na adresu Liberalnog saveza (LS), predlagaèa promjena u oblasti medija. Politièki lider LS-a Miodrag Živkoviæ rekao je da ta partija nije imala ambiciju da predložene zakone suprostavi sistemskom setu zakona. »Namjera nam je bila da pokušamo uspostaviti što ravnopravniji odnos politièkih stranaka u medijima uoèi izbora, kao i da zakone uskladimo sa demokratskim standardima. LS æe sistemske zakone, kad se naðu u Skupštini, bez dvoumljenja podržati«, kazao je Živkoviæ. On je dodao da crnogorska Vlada nije htjela da set sistemskih zakona zaživi prije vanrednih izbora i da je potrebno bar sedam mjeseci da bi se sproveli u praksi. »Zato su, kad su vidjeli šta smo mi predložili, htjeli da ih stave na snagu, kako bi do kraja izbora zadržali glavne i odgovorne urednike državnih medija. Ne vidimo da u onom što smo predložili ima pravnih nedostataka«, istakao je Živkoviæ. On je ocijenio da se usvojenim izmjenama »apsolutno neæe pojaèati partitokratija, veæ æe one doprinijeti demokratizaciji medija«. »Ako postoji moguænost, nudimo kompromis da se u Skupštini usvoje sistemski zakoni, koji æe na snagu stupiti poslije izbora«, rekao je Živkoviæ. Pomoænik crnogorskog sekretara za informacije Abaz Džafiæ rekao je da su se u Crnoj Gori stekli uslovi da se otvore krupna pitanja odnosa medija, zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, zajednièkih ali i polarizovanih stremljenja u razvoju društva, što predstavlja polaznu osnovu za uvoðenje javne radio-difuzije. »Demokratske promjene u medijskoj sferi podrazumijevaju temeljnu promjenu kursa državnih medija, koji moraju da se oslobode stranaèke kontrole i odigraju ulogu javnih medija«, rekao je Džafiæ. On smatra da država Crna Gora u sljedeæoj fazi razvoja sistema javnog informisanja mora favorizovati pravo graðanina u odnosu na medijski sistem, èime æe se do kraja odstraniti bilo kakvi državno-partijski monopoli u medijima i oni dovesti u funkciju javnog servisa. »Set sistemskih zakona može se prihvatiti u parlamentu, ali se oni u pojedinim segmentima mogu sprovoditi tek nakon mjesec, u nekim šest ili više mjeseci. Ako se to dogodi, treba odrediti kakav æe biti odnos javnih servisa prema politièkoj utakmici«, objasnio je Džafiæ. Predsjednik Nezavisnog sindikata novinara Vesna Pejoviæ naglasila je da je brine ponašanje novinara, koji su po partijskoj liniji delegirani u medije i koji su doprinijeli »sunovratu novinarske profesije«. »Zaslužili smo da nam politièari ureðuju naslove. Da li dovoðenje predstavnika LS i Koalicije za Jugoslaviju na mjesta urednika u medijima znaèi kvalitetniji pomak«, pitala je Pejoviæeva. Rifat Rastoder iz Socijaldemokratske partije istakao je da Vlada još ima zakonsku moguænost da zakaže vanrednu sjednicu Skupštine da donese sistemski set zakona, umjesto usvojenih od strane LS i Koalicije za Jugoslaviju. »Bilo je potrebe za intervencijama, ali ne ovakvim kako je to uraðeno u parlamentu. Ti zakoni nijesu demokratski iskorak, veæ atak na neke od ustavnih sloboda, principa i prava, atak na slobodu informisanja. LS to sebi nije smio dozvoliti«, misli Rastoder. Glavni i odgovorni urednik »Pobjede« Slobodan Vukoviæ ocijenio je da nije rijeè o malim, veæ suštinskim promjenama u oblasti medija. »Radi se o antidemokratskom i brutalnom èinu, nezabilježenom u svijetu. Sad politièari drže novinare za grlo«, smatra Vukoviæ. Njegov kolega iz Televizije "IN" Slavko Ðurðiæ dodao je da je opravdana baražna vatra novinarske profesije po »nakaradnim zakonima«. »Cilj onih koji su ovo predložili je da preuzmu kontrolu nad državnim, a privatne medije da distanciraju«, rekao je Ðurðiæ. Portparol Slavko Peroviæ (LS) je javno optužio crnogorsku Vladu da je set sistemskih zakona »namjerno dugo držala u ladicama, upravo zbog svog antidemokratskog karaktera«. »Našim izmjenama Zakona samo smo pokušali da neutrališemo manipulatorsku ulogu Demokratske partije socijalista (DPS) i medija koji joj služe. Opozicija nije kriva za medijsko stanje u Crnoj Gori, kao ni za sve one koji su kršili elementarne norme novinarskog kodeksa«, zakljuèio je Peroviæ. Èlan Nacionalne radne grupe za medije Momèilo Stojanoviæ smatra da su oni koji su radili na sistemskim zakonima »poslužili kao neèija toljaga«. Direktor i glavni urednik Radio Kotora Slavko Mandiæ ocijenio je da je »prosto nevjerovatno da je LS dobio Radio Kotor u svoje ruke samo zato što je osvojio vlast u tom gradu«. Vladan Miæunoviæ iz Televizije Crne Gore smatra da je državnim medijima potrebna transformacija, ali da to »nikako nijesu rješenja koja je predložio LS«. Portparol Socijalistièke narodne partije Dragan Koprivica rekao je da inicijativu LS-a treba da pozdravi sva demokratska Crna Gora. »LS je u ovom trenutku luèa svijetla u Crnoj Gori, dok prevaziðeni politièari i neki novinari, poslušnici režima Mila Ðukanoviæa, Crnoj Gori žele nešto drugo. Oni su neèistom kampanjom èekali sa donošenjem seta zakona. Crna Gora je posljednja oaza medijske neslobode na Balkanu«, kazao je Koprivica. Ælan Nacionalne grupe Rajko Ceroviæ dodao je da se od predlagaèa oèekivalo da napravi prelazni korak ka usvajanju seta zakona, ali da je on naèinio korak unazad i uveo viši stepen partitokratije u medijima. Goran Daniloviæ iz Srpske narodne stranke rekao je da je »notorna neistina da æe glavni i odgovorni urednici državnih medija biti iz redova LS i Koalicije za Jugoslaviju«, veæ se suštinska novina odnosi da veæina èlanova programskog odbora utièe na njihov izbor. Predsjednik Udruženja profesionalnih novinara Danilo Burzan ocijenio je da je raniji zakon bio bolji bez izmjena koje su usvojili politièari. »Imam osjeæaj da smo se vratili na poèetak 90-ih godina«, rekao je Burzan. Portparol DPS-a Igor Lukšiæ promjene u Zakonu o informisanju nazvao je »antiliberalnim i nedemokratskim«. »Treba zakazati hitnu vanrednu sjednicu parlamenta i izglasati sistemski set zakona. Nova parlamentarna veæina hoæe da preuzme kontrolu nad državnim i privatnim medijima i da zloupotrijebe svoju politièku moæ«, smatra Lukšiæ. Predsjednik Asocijacije mladih novinara Boris Darmanoviæ istakao je da se èudi što vlast u proteklih pet godina nije donijela sistemske zakone, a opoziciji što je donijela »takve« promjene. Predrag Popoviæ iz Narodne stranke smatra da se na parlamentarnu veæinu digla cijela hajka, zato što mnogi novinari nijesu željeli da budu sedma sila, nego prva udarna igla vlasti i što se »ruši cio sistem Mila Ðukanoviæa«. Predsjednik Nacionalne radne grupe za medije Saša Brajoviæ sublimirao je da je na okruglom stolu bio prisutan pragmatièan politièki interes, koji se sirovo demonstrirao. »Sadržinski, predložene izmjene su nastavak loše prakse i atak na novinarske slobode«, smatra on. Glavni i odgovorni urednik Radija Free Montenegro Nataša Novoviæ pitala je da li postoji civilizovana zemlja u kojoj je moguæe dvoumiti se da li poštovati zakon ili ne. »Dobro je što se ovo dešava, jer su mnogi od kolega prvi put osjetili èar pobune, makar što se bune lažno. Svima je veæ poznato da gazda Crne Gore nije zakon, a veæina kolega, nažalost, i danas sluša gazdu«, rekla je Novoviæeva. Senko Èabarkapa iz Udrženja novinara Crne Gore istakao je da sve ne doživljava kao nešto »prelomno i dramatièno«. »Svejedno nam je u listu »Dan« ko ima parlamentarnu veæinu, mi æemo nastaviti da se držimo kodeksa i profesije«, zakljuèio je Èabarkapa. (kraj) pav/isf