Podgorica, (MINA) - Za Crnu Goru kažu zbog njene ljepote da je zemlja bogova. Slažem se, naravno, ali uz žaljenje moram da priznam i da se za Crnu Goru potpuno izvjesno može reæi da u njoj još uvijek ne stanuje jedna boginja, a to je boginja pravde i pravednosti Justicija. Zašto? Osnovno podruèje za ostvarivanje pravednosti je pravo, odnosno sve ono što ljudskom biæu kao nosiocu prava koja stièe roðenjem pripada. A pravo zahtjeva jednakost izmeðu traženja i odgovora, izmeðu onoga što nekome pripada i što stvarno dobija. Pravo zahtjeva jednakost šansi, a pravda se ostvaruje postizanjem te jednakosti. Prava žena su integralni i nedjeljivi dio ljudskih prava, a solidarnost, pravednost i ravnomjerno uèešæe muškaraca i žena na mjestima odluèivanja su preduslovi za postojanje demokratije u jednom društvu. Da li je žena u Crnoj Gori ravnopravna na mjestima odluèivanja? Ne. Da li se radi dovoljno da se taj cilj ostvari. Ne, radi se sve da do ostvarenja tog cilja ne doðe. Evropski standardi su na prvom mjestu u svakoj prièi sve dok se ne doðe do pozicije žena, a tu se taj evropski entuzijazam zaustavlja, i zadržava samo na retorièkom nivou. Korak izmeðu prièe o tome šta treba uraditi i stvarnog pokušaja da se nešto uradi je oèigledno velik sedam milja. Na konkretne pokušaje odgovara se izbjegavanjem te „tabu“ teme , sa ili bez alibija. Mi u Socijalistièkoj narodnoj partiji Crne Gore, insistiramo na tome da iza rijeèi zaista stoje i djela. U tom kontekstu, predsednik SNP Srðan Miliæ je u martu prošle godine kao poslanik u podnio predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim bi se obezbjedilo prisustvo 30 odsto žena na izbornim listama, ali i kasnije u parlamentu Crne Gore i skupštinama opština. Taj predlog do danas nije ušao u skupštinsku proceduru, razloga i objašnjenja je milion, za nas su krajnje neubjedljivi, a posledica je jedna, ali velika i upeèatljiva, opet nema imperativne odredbe o broju i položaju žena na izbornim listama, a samim tim nema ni dovoljno žena na njima. Jer, u Crnoj Gori rijetko neko radi ono što ne mora, a uz to mu i ne odgovara. Zašto je to tako, najbolji je odgovor podatak da je na listi koja se zove „Evropska Crna Gora“ prva žena na listi na 16. mjestu, a uz to se radi o potpredsjednici Vlade za evropske integracije. Toliko o iskrenosti, o poziciji žena i odnosu prema procesu evropskih integracija. S druge strane, projekat Ženska Vlada koji realizuju CDT i NDC pokazao je i pokazuje da u Crnoj Gori ima dovoljno žena, koje znaju,mogu i hoæe da zauzmu najodgovornija mjesta u ovom društvu. Da li je crnogorsko društvo spremno da im pruži šansu, da li smo i mi žene spremne i dovoljno odluène da se za tu šaansu izborimo, samo su neka od mnogobrojnih pitanja. A pitanja koja slijede su još mnogo teža. Postoji jedna ravnopravnost èije ostvarivaanje uzroèno- posledièno povezano sa ostvarivanjem ravnopravnostui na mjestima odluèivanja, a to je ekonomska ravnopravnost. Tek ekonomski nezavisna žena je potpuno spremna da se izbori za mjesto koje joj u društvu pripada. Da li je Crna Gora spremna da obezbjedi ekonomsku nezvisnost i ravnopravnost žene i kako æe se ekonomska kriza odraziti na položaj žena, pitanje je koje je, ne samo zabrinjavajuæe, veæ i alarmantno. Zašto? Zato što siromaštvo u Crnoj Gori sve više dobija ženski lik. U tom smislu posebno ugrožene su strukture samohranih majki, žena koje se brinu za velike porodice i bolesne starije osobe ili invalide u porodicama, nezaposlenih žena starosne dobi preko 50 godina. Rodna ravnopravnost nije politika „za sebe“ nego princip kojeg treba poštovati i ugraditi u sve poitike - od obrazovne, socijalne, zdravstvene, preko politike zapošljavanja, do poreske... Na kraju, moram da kažem da u izbornom programu SNP-a za izbore 29. marta postoji poglavlje pod nazivom „Crna Gora je ženskog roda“ u kojem se naglašava važnost obezbjedjivanja ravnopravnog položaja žene u društvu i definišu najvažnije mjere i aktivnosti kojima se to može ostvariti. Na taj naèin dajemo i odgovore na pitanje da li je moguæe i kako to ostvariti. Mi smo spremni da na tome radimo. Oèekujemo da æemo posle ovih izbora imati priliku da to i pokažemo. Do tada, ostaje nam da napomenemo da je u Vladi Španije od 17 ministara devet žena, ostaje nam da podsjetimo na poziciju Angele Merkel, Hilari Klinton, Julije Timošenko i ostalih. (kraj)