Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Položaj hrvatskih radnika kontinuirano se pogoršava usljed ukupnog društvenog okruženja i slabosti državnog aparata, što potvrðuje i podatak da je u periodu krize zatvoreno oko 200 hiljada radnih mjesta, ocijenili su iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Predsjednik SSSH Mladen Novosel kazao je agenciji Mina-business da su zaposleni u Hrvatskoj izloženi najrazlièitijim pritiscima, od nesigurnost zadržavanja posla, preko smanjenja zarada, istog iznosa minimalne plate u posljednje èetiri godine, do formalnog rada bez naknade. „Naime, pod pritiskom vojske od oko 360 hiljada nezaposlenih radnici ili gube posao ili prihvataju nesigurnije oblike ugovora o radu, samo da zadrže bilo kakav posao. Hrvatska je od 2008. godine, uz Grèku, imala najveæi pad plaza, od 5,4 odsto, dok je inflacija u istom periodu porasla oko 12 odsto“, rekao je Novosel. On je dodao i da je bruto iznos minimalne zarade u Hrvatskoj veæ èetiri godine na nivou od oko 370 EUR, kao i da je prima deset odsto zaposlenih, dok 80 hiljada radnika formalno rade i mjesecima ne primaju platu. Iz SSSH su podsjetili da u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, ima èak 1,38 miliona siromašnih ili graðana kojim prijeti socijalna iskljuèenost, što je alarmantnih 32,7 odsto stanovnika. Oni su saopštili i da u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina na radnom mjestu nastrada 70-tak ljudi dnevno, dok svakih osam dana jedan radnik pogine. „Vlada najavljuje zaustavljanje crnih brojki izmjenama zastarjelog Zakona o zaštiti na radu. Sindikati, meðutim, smatraju da problem nije zakon nego njegovo nepoštovanje, slaba preventiva i smanjenje sredstava namijenjenih za zaštitu na radu“, kazao je Novosel. On je dodao i da Vlada, bez obzira na upozorenja, nastavlja da se zadužuje u inostranstvu, rasprodaje èak i profitabilne kompanije u državnom vlasništvu zbog kratkoroènog krpljenja rupa u državnom budžetu, bez mjera oèuvanja postojeæih radnih mjesta, privlaèenja novih investicija i otvaranja novih radnih mjesta. „Hrvatskoj je potrebna nova ekonomska i socijalna politika, pokretanje proizvodnje i reindustrijalizacija zemlje. Potrebna joj je efikasna politika zapošljavanja, rast zarada, penzija i bruto domaæeg proizvoda (BDP), poveæanje konkurentnosti na globalnom tržištu, kao i reforma državnog aparata“, kazao je Novosel. On smatra da Vlada mora uvažavati socijalne partnere i kroz mehanizam socijalnog dijaloga ukljuèiti ih u sve faze oblikovanja, implementacije, nadzora i evaluacije javnih politika. Novosel je saopštio da je broj zaposlenih u Hrvatskoj u periodu krize pao sa 1,55 miliona 2008. godine na 1,34 miliona u februaru ove godine, što je gubitak od nešto više od 200 hiljada radnih mjesta. „Najpogoðeniji su drvna industrija, graðevinarstvo i metalska industrija, odnosno preraðivaèka industrija. U tim bi djelatnostima bilo izgubljeno daleko više radnih mjesta da sindikati nijesu, kroz pregovore za izmjene kolektivnih ugovora, pristali na privremeno snižavanje materijalnih prava radnika“, naveo je Novosel. Predstavnici sindikata, meðutim, upozoravaju i da teško stanje i tako dugi ostanak u recesiji, koja je po svemu sudeæi prešla u depresiju, nijesu posljedica samo globalne finansijske i ekonomske krize, veæ prvenstveno loše nacionalne politike. Novosel je saopštio da èlanstvo SSSH, bez obzira na besplatnu pravnu pomoæ koju im nudi sindikalna organizacija, sve rjeðe daje punomoæ njihovim pravnicima za pokretanje sporova pred sudom, veæ nepravdu trpe dok god mogu. „Iako oko 96 odsto sporova dobijamo u korist èlanova, dok stignu pravosnažne presude, èesto više ili nemamo od koga naplatiti njihova potraživanja ili ih nemamo gdje vratiti na posao. Poslodavci samo ostave firme u dugovima i otvore nove“, rekao je Novosel. On smatra da su rješenja u jaèanju inspekcije rada i donošenju pravosnažnih presuda u radnim sporovima u razumnom roku, što su bili i glavni zahtjevi Evropske komisije u svim izvještajima o napretku Hrvatske prema punopravnom èlanstvu u EU. „I sindikati mogu doprinijeti boljem poštovanju prava radnika osposobljavanjem radnièkih predstavnika za bolji i pravovremeni nadzor. SSSH i udruženi sindikati kontinuirano sprovode to osposobljavanje, ali smo svjesni da u tom podruèju moramo napraviti daleko više. S druge strane, i ostale sindikalne centrale moraju poraditi na razvoju kapaciteta za podruèje sindikalnog osposobljavanja“, poruèio je Novosel. (kraj) nar