Podgorica, (MINA) – Osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori su marginalizovane i nijesu integrisana u društvo, što bi trebalo da se promijeni usvajanjem nacionalne strategije za njihovu integraciju, ocijenio je danas izvršni direktor Udruženja paraplegièara Crne Gore Zoran Rajkoviæ. On je na konferenciji za novinare, povodom desetogodišnjice rada Udruženja, kazao da je ono »ostavilo jasne tragove, posebno u oblasti zakonodavstva, na koje je stavljen poseban akcenat«. »Položaj osoba sa invaliditetom je ono što posebno brine Udruženje, a vjerujem i ukupno društvo. Zajednièki cilj Udruženja i Vlade je da se on popravi«, naveo je Rajkoviæ. Prema njegovim rijeèima, Udruženje posebno vodi raèuna o popravljanju teškog socio-ekonomskog položaja osoba sa invaliditetom, unaprjeðenju i zaštiti njihovih prava i interesa, kao i njihovoj afirmaciji i integraciji u društvo. »Socijalna situacija u kojoj se nalazi ta populacija je teška, i vjerujem da æe Crna Gora, koja teži da bude dio Evropske unije i prihvati njene standarde, uskoro i na djelu pokazati konkretna èinjenja na popravljanju njenog položaja«, kazao je Rajkoviæ. Udruženje, kako je naveo, posebno vodi raèuna da osobe sa invaliditetom budu prisutne u svim sferama života, naroèito o tome da im školovanje bude dostupno i prilagoðeno. »Do kraja januara æe Pravni fakultet biti prilagoðen osobama sa invaliditetom. Biæe izgraðen lift, a prilazi i ulazi æe biti ureðeni, èime æe se stvoriti uslovi da ta populacija nesmetano pohaða tu visokoškolsku ustanovu«, kazao je on. Rajkoviæ je rekao da za taj Fakultet vlada najveæe interesovanje osoba sa invaliditetom i da više od 30 èlanova Udruženja želi da studira na njemu. Tokom prošle godine je, kako je kazao, paraplegièarima prilagoðeno više od 12 škola u opštini Podgorica i 23 škole u ostalim crnogorskim opštinama. Rajkoviæ oèekuje da æe nacionalna strategija za integraciju osoba sa invaliditetom biti usvojena do 3. decembra – Meðunarodnog dana invalida, i da æe ona predstavljati zajednièki uèinak Udruženja i Vlade na popravljanju položaja te populacije u Crnoj Gori. Koordinator Pravnog tima Udruženja paraplegièara Vesna Simoviæ kazala je da je izrada strategije dio projekta koji finansira Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR). »Nacrt tog dokumenta juèe je prihvatio i Savjet za brigu o licima sa invaliditetom i oèekujemo da æe ga Vlada usvojiti sljedeæe sedmice”, rekla je ona. Strategija, kako je navela Simoviæ, predstavlja okvir za kvalitetno regulisanje problematike koja se tièe osoba sa invaliditetom, a osnovni cilj je bio uraditi dokument koji æe biti primjenljiv u Crnoj Gori. Prema njenim rijeèima, Udruženje je, prilikom izrade strategije, predložilo mjere za poboljšanje cjelokupne regulative u svi oblastima - zdravstvu, obrazovanju, profesionalnoj rehabilitaciji, zapošljavanju, sportu i rekreaciji. »Pomogla nam je i Uporedna analiza strategija zemalja iz okruženja, a koristili smo i iskustva Njemaèke kao èlanice EU. To ne znaèi da su sva ta rješenja primjenljiva u Crnoj Gori, zato smo posebno vodili raèuna da predložimo realne mjere«, rekla je Simoviæ. Program menadžer Aleksandra Popoviæ kazala je da »znaèajnu snagu Udruženja predstavljaju lokalne podružnice, kojih ima 14 u Crnoj Gori«. »Kao najbolji poznavaoci osoba sa invaliditetom, naše podružnice imaju dobru saradnju sa lokalnim samoupravama koje ih, pored donatora, podržavaju u ostvarivanju ciljeva«, rekla je Popoviæ. Ona je kazala da su podružnice u Pljevljima, Bijelom Polju, Baru, Ulcinju, Cetinju i Nikšiæu dobile kancelarije, tako što su im opštine dodijelile prostor na trajno korišæenje ili im plaæaju zakup. »Sve naše podružnice imaju solidnu tehnièku opremu i posjeduju bazu podataka èlanova koja predstavlja znaèajan resurs organizacije, pogotovu kada se zna da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena baza podataka osoba sa invaliditetom«, rekla je Popoviæ. Udruženje paraplegièara ima oko 1800 redovnih, i oko 500 pridruženih èlanova u Crnoj Gori. Popoviæ je navela da u okviru podgorièke kancelarije Udruženja radi pravna kancelarija, u kojoj osobe sa invaliditetom mogu dobiti besplatnu pravnu pomoæ i konsultovati se sa advokatom o svim pitanjima iz oblasti zaštite ljudskih prava. Prema njenim rijeèima, od poèetka godine pravnu pomoæ je zatražilo više od 300 osoba. (kraj) gop/djs