Podgorica, (MINA) - Unaprijeðenje položaja Roma i Egipæana poseban je izazov za Crnu Goru u istorijskom procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) koji punu pažnju poklanja socijalnoj dimenziji i inkluziji, ocijenio je istraživaè kršenja ljudskih prava Aleksandar Zekoviæ. „Vlada i društvo u cjelini moraju uložiti puno više napora kako bi romsko-egipæanska zajednica, znaèajnijom socijalnom inkluzijom, bila na strani pobjednika evropskih integracija“, kazao je Zekoviæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, znaèajna je èinjenica da je Vlada uvažila preporuke iz ranijih izvještaja Evropske komisije o napretku zemlje i smanjila zavisnost romske inkluzije od stranih donacija. „Vrijedno je pomenuti ostvareno unaprijeðenje nacionalnog akcionog plana usvajanjem Strategije za poboljšanje položaja Roma 2008-2012, poveæanje njihovog broja u srednjim školama i na Univerzitetu i znaèajno poboljšanje uslova i kapaciteta Roma za uèešæe na tržištu rada“, kazao je Zekoviæ. On je naveo da se u pogledu interacije Roma i Egipæana u crnogorski obrazovni sistem postižu sve bolji rezultati. „Broj romske djece u osnovnim školama iz godine u godinu se stalno poveæava, ali je nažalost i dalje nezadovoljavajuæi broj njih koji uspješno završavaju školu“. „Nije razraðena strategija za sprijeèavanje prekida pohaðanja škole, niti je u tom pravcu pružena adekvatna podrška romskim domaæinstvima. Procjene su da oko 50 odsto romske djece nije ukljuèeno u školski sistem, dok relevantna istraživanja govore da oko 70 odsto napušta školu u periodu od prvog do èetvrtog razreda ili odmah nakon njegovog završetka“, rekao je Zekoviæ. On smatra da je neprihvatljivo što se ignorišu tako ozbiljne cifre, dodajuæi da segregacija u obrazovanju nije izražena i registrovana je u svega jednom sluèaju. „Podruèno odjeljenje jedne osnovne škole u Podgorici pohaðaju iskljuèivo romske izbjeglice sa Kosova“. Zekoviæ je podsjetio da je Romski jezik, ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, Vlada prepoznala kao zaseban manjinski jezik, ali ga nije ukljuèila u sistem obrazovanja. „Vlada to obrazlaže nedostatkom potrebnog nastavnog kadra i udžbenika, kao i èinjenicom da romski jezik nije standardizovan. Iako problem postoji veæ godinama, država nije kreirala bilo kakve podsticajne mjere kako bi doprinijela formiranju kadrovskih potencijala i prevazilaženju problema standardizacije“, rekao je on. Zekoviæ je naveo da su loše materijalno stanje REA familija, nedovoljno razvijena svijest roditelja o znaèaju obrazovanja i jezièka barijera razlozi što romska djeca postižu slabije rezultate u obrazovanju. „Prema raspoloživim informacijama radi se o veoma niskom kvalitetu znanja koje se dobija i koje onemoguæava dalje školovanje i obrazovanje. Vodeæi problem je jezièka barijera i èinjenica da toj djeci nije omoguæeno školovanje na maternjem jeziku, odnosno onom koji najbolje poznaju“, ocijenio je on. Zekoviæ je podsjetio da problem jezièke barijere nije bio priznat sve do 2003. godine, nego su romska djeca prilikom testiranja za upis u prvi razred osnovne škole, proglašavana nesposobnom. „Sreæom, upravo zahvaljujuæi civilnom društvu, ta praksa u Crnoj Gori, za razliku od drugih zemlja, je potpuno iskorijenjena“, zakljuèio je Zekoviæ. (kraj) del/isf