Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori položaj Roma i Egipæana se neznatno popravio, ali osim zakonske regulative, koja je u skladu sa evropskim standardima, u svakodnevnom životu pripadnika te populacije nema znaèajnih promjena, ocijenjeno je iz Instituta socijalne inkluzije (ISI). Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, osmi april se svake godine obilježava nizom manifestacija kojima se želi ukazati na izazove u socijalnoj inkluziji Roma i Egipæana. Ocjenjuje se da se situacija u Crnoj Gori nezantno popravila u odnosu na prethodne godine. "Osim pojedinaènih dobrih projekata i legislative koja je u skladu sa svim evropskim standardima, u kvalitativnom smislu taènije u svakodnevnom životu veæine Roma nema znaèajnijih promjena“, kaže se u saopštenju koje su potpisali izvršna direktorica i programski direktor ISI Biljana Alkoviæ i Andrija Ðukanoviæ. Prema njihovim rijeèima, integracija zahtijeva rješavanje ogromnog broja problema i izazova. „Analizirajuæi svaku od oblasti koje su identifikovane kao prioritetne za postizanje pune integracije zakljuèujemo da æe i ovog puta 8. april proæi u znaku loših statistièkih podataka“, upozorili su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Broj nepismenih i onih van obrazovnog sistema je, kako su naveli, zabrinjavajuæe veliki u odnosu na pripadnike drugih nacionalnih zajednica. „Pozitivni pomaci se dešavaju u pogledu broja romske i egipæanske djece koja upisuju osnovnu i srednju školu. Meðutim, izazov i dalje ostaje pojava odustajanja od škole“, kazali su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Kako su naveli, od ove školske godine preduzimaju zakonske mjere i aktivnosti koje podrazumijevaju sankcionisanje roditelja koji ne šalju djecu u osnovnu školu što je njihova obaveza. „ISI je pokrenuo inicijativu za formiranje Komisije za suzbijanje pojave drop-outa i praæenje obuhvata romske i egipæanske djece obrazovanjem u Podgorici. Komisija ima za cilj da jaèe poveže relevantne institucije kako bi se pojava odustajanja od škole suzbila“, podsjetili su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Komisiju èine, kako su objasnili, predstavnici ministarstava prosvjete i za ljudska i manjinska prava, kancelarije Ombudsmana, prosvjetne inspekcije, Centra za socjalni rad, predstavnici škola »Božidar Vukoviæ Podgorièanin« i »Marko Miljanov« u Podgorici, sekretarijat za društvene djelatnosti, predstavnici Romskog Savjeta u Crnoj Gori, Crvenog krsta i Uprave policije. „Preduzete aktivnosti veæ su dale odreðene rezultate ali ostaje i dalje mnogo posla, posebno na planu podrške porodicama u podmirivanju školskih obaveza ali i na mijenjajnju ukorijenjenih obrazaca ponašanja romske i egipæanske zajednice“, kazali su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Zapošljavanje, kako su ukazali, i dalje ostaje nedostižno za veliki broj Roma naroèito onih koji imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje i položen struèni ispit za rad u državnim organima. „Oni su zajedno sa svojim sunarodnicima koji nemaju nikakvo obrazovanje upuæeni jedino na komunalne službe i sezonske poslove. Nema dovoljno programa i obuka za one koji ne posjeduju nikakve kavalifikacije a kojih je najviše u strukturi nezaposlenih Roma i Egipæana“, naveli su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Prema njihovim rijeèima, problem stanovanja i elementarnih uslova za život svakodnevica je Roma i Egipæana u svim crnogorskim opštinama. „Ovaj problem naroèito pogaða raseljenu populaciju u kampovima na Koniku koji žive u uslovima nedostojnim ljudima. Pravni status kao osnov za ostvarivanje svih ostalih prava nije regulisao znaèajan broj Roma u Crnoj Gori“, kazali su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Pozitivno je to što je, kako su naveli, država još jednom produžila rok za regulisanje statusa toj populaciji. „Neophodno je da Crna Gora ali i država porijekla ovih ljudi uèine još napora na rješavanju problema sa kojima se raseljeni suoèavaju poèev od regulisanja statusa do povratka u zemlje porijekla“, smatraju Alkoviæ i Ðukanoviæ. Kako su naveli, rezervisan stav prema napretku u integraciji Roma i Egipæana ima i EU koja u izvještajima konstatuje da je sprovoðenje mjera i aktivnosti u ovom procesu sporo da se postiže ogranièen napredak u obrazovanju, zapošljavanju i svim ostalim oblastima života. „Krajnje zabrinajvajuæe su i pojave maloljetnièkih ugovorenih brakova i prosjaèenja romske i egipæanske djece. Najnoviji sluèajevi nasilja koji je rezultirao smrtnim ishodom opominje da se ne radi dovoljno na suzbijanju pojave maloljetnièkih i ugovorenih brakova“, kazali su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Oni su naveli da pored negativnih pokazatelja položaja Roma u Crnoj Gori, moraju se istaæi i napori države u pogledu poboljšanja situacije. „Usvojena je nova Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipæana 2012-2016 kojom se predviðaju konkretne mjere u pravcu integracije roma i egipæana u naredne èetiri godine. To predstavlja kontinuitet u naporima Vlade u integrisanju romske i egipæanske manjine“, precizirali su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Vlada je, kako su kazali, Strategijom za trajno rješavanje pitanja interno raseljenih lica i Koordinacionim odborom koji prati realizaciju akcionog plana uèinila veliki pomak u rješavanju pravnog statusa Roma iz kampova na Koniku. „Oni su dobili status stranaca sa stalnim nastanjenjem koji im omoguæava da ostvaruju sva prava kao i ostali graðani“, naveli su Alkoviæ i Ðukanoviæ. Oni su kazali da u praksi funkcionišu mjere afirmativne akcije, posebno u oblasti obrazovanja. „Pažnju u perspektivi treba usmjeriti na obezbjeðivanje održivog finansiranja i na unaprijeðenje kadrovske strukture u institucijama da bi se omoguæilo stabilno i kontinuirano sprovoðenje procesa inkluzije“, rekli su Alkoviæ i Ðukanoviæ. (kraj) teo/isf