Podgorica, (MINA) – Status Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) u Olimpijskon komitetu državne zajednice je neadekvatan i ponižavajuæi, ocijenio je vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i omladinu Dragan Drobnjak. On je, u intervjuu agenciji MINA, podržavao zahtjev Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) za redefinisanje odnosa u Olimpijskom komitetu Srbije i Crne Gore (OKSCG). Drobnjak smatra da bi OKSCG na ravnopravnim osnovama trebalo da konstituišu COK i Savez sportova Srbije, kao asocijacije udruženih republièkih sportskih saveza. «Uprava za sport i omladinu æe, poštujuæi autonomiju COK-a i sportskih saveza i zakonskih nadležnosti, prihvatiti i podržavati svako rješenje, koje donesu njihovi organi, a da su u funkciji ukupnog razvoja crnogorskog sporta i pozivitne meðunarodne promocije Crne Gore», rekao je Drobnjak. On je objasnio da Ustavnom poveljom državne zajednice sport nije tretiran, što znaèi da je ova djelatnost u izvornoj nadležnosti država èlanica, kao i da zakonima o sportu i Srbije i Crne Gore nije propisana obaveznost, kao ni zabrana, udruživanja nacionalnih sportskih saveza. «Pitanje udruživanja sportskih saveza Srbije i Crne Gore je dobrovoljno i nije obavezujuæe. Taj princip važi i za COK kao asocijaciju sportskih saveza Crne Gore. Sva ova pitanja vezana za udruživanje i funkcionisanje COK-a i sportskih saveza, ostavljeni su da rješavaju odgovarajuæi njihovi organi, bez veæeg uticaja državnih organa», rekao je Drobnjak. On je saopštio da je Uprava za sport i omladinu pripremila Nacionalni program sporta u Crnoj Gori i uputila ga na mišljenje relevantnim subjektima. »Skupština Crne Gore jula ove godine donijela je novi Zakon o sportu usklaðen sa evropskim standardima, koji uspostavlja okvir novog sistema sporta u Crnoj Gori. Da bi ovaj sistem bio zaokružen, neophodno je, što je i zakonom odreðeno, da Vlada donese i Nacionalni program sporta u Crnoj Gori. Oèekujem da on bude uskoro usvojen«, rekao je Drobnjak. Prema njegovim rijeèima, Zakonom o sportu i Nacionalnim programom sporta, definiše se javni interes u sportu, odnosno na savremen naèin se ureðuje sport kao djelatnost od javnog interesa. »To znaèi da Vlada preko svog resornog organa uspostavlja novi partnerski odnos sa nacionalnim sportskim savezima, COK-om i opštinama, pri èemu država u svim svojim segmentima, preuzima aktivnu ulogu u voðenju brige za sport kao djelatnosti od javnog interesa. To podrazumijeva ne samo deklarativnu podršku, veæ æe se konkretnim mjerama podsticati razvoj sporta u Crnoj Gori«, kazao je Drobnjak. Nacionalni program definiše polazne osnove i pravce razvoja sporta, sadržaj i obim pojedinih djelatnosti u sportu koji se sufinansiraju iz budžeta države, odnosno opština. Programom su definisani razvojni i struèni zadaci u sportu, upravljanje sportom, okvirni kriterijumi za finasijsko vrednovanje programa u sportu i strukturu sufinansiranja. »Realizaciju svih segmenata Nacionalnog programa u cjelini biæe moguæe uvoditi postepeno, u skladu sa uspješnošæu obezbjeðenja više sredstava namijenjenih za sport u državnom i opštinskim budžetima«, smatra Drobnjak. On tvrdi da æe se cjelokupni program sporta, kao i Nacionalni program, sufinansirati i iz drugih izvora, kao što su donatorstvo, sponzorstvo, volonterski rad, èlanarina, sredstva fondacije za sport i TV prava. »Za realizaciju cjelovitog programa sporta, uz poveæanje sredstava iz budžeta, država bi trebala da proširi bazu za finansiranje sporta, prije svega poreskim zakonima. Na taj naèin bi se pospješila vlasnièka transformacija i privatizacija sportskih organizacija«, kazao je on. Prema rijeèima Drobnjaka, Republika je iz državnog budžeta za 2004. godinu za razne programe sporta opredijelila oko milion i 300 hiljada EUR. »Najviše sredstava, za programe prije svega vrhunskog sporta, opredijelila su odreðena privredna društva. Ne treba zanemariti i lièna ulaganja graðana za sopstvene sportske programe. Ta sredstva omoguæila su da se realizuju programi preko hiljadu registrovanih sportskih organizacija u Crnoj Gori«, istakao je Drobnjak. On oèekuje da država u narednoj godini za sport oprijedeli 0,5 odsto sredstava, da opštinski budžeti znatno više izdvoje za ove svrhe, kao i da se u finansiranje programa sporta ukljuèi veæi broj privrednih društava, posebno privatizovanih, uz afirmaciju volonterskog rada. Prema njegovim rijeèima, prihod od nedavno usvojenog Zakona o igrama na sreæu trebao bi da nadoknadi nedostatak sredstava za sport. «Zakonom o igrama na sreæu predviðeno je da od ukupnog prihoda u budžetu od igara na sreæu dio sredstava bude opredijeljen na programe u sportu. Oèekujem da æe se ova sredstva koristiti, prije svega, programe vrhunskog sporta», rekao je Drobnjak. On je kazao da efekte primjene Zakona o igrama na sreæu oèekuje u 2005. godini. «Zakonom je ostavljen rok od godine da sportske organizacije usklade svoj rad sa odredbama Zakona, pa njegovu potpunu implementaciju oèekujem od 22. jula 2005. godine. Vjerujem da æe sve sportske organizacije u Crnoj Gori organizovati svoj rad u skladu sa Zakonom, u protivnom biæe brisane iz registara sportskih organizacija», rekao je vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i omladinu. Drobnjak je najavio da æe naredne godine jedan od prioritetnih zadataka i programa Uprave i nacionalnih sportskih saveza biti organizacija kampova perspektivnih sportista sa ciljem stvaranja kvalitetnog crnogorskog sportskog nasleða. «Ovaj vid rada i ulaganja pokazao se uspješnim i opravdanim i zato ga treba i dalje njegovati i raditi na njegovom unapreðenju. Ulazimo u novi olimpijski ciklus, pa oèekujem da æe nacionalni sportski savezi formirati perspektivne olimpijske reprezentativne crnogorske selekcije, koje æe uz kvalitetan struèni rad i finansijsku podršku COK-a i države predstavljati Crnu Goru 2008. godine na Olimpijskim igrama u Pekingu», rekao je Drobnjak. Prema njegovim rijeèima, ukoliko se želi podiæi nivo rada nacionalnih sportskih saveza, u cilju ukupnog podizanja nivoa rada u sportu, neophodno je obezbijediti i kvalitetnije uslove za njihov rad. On smatra da pored prostornih, potrebno je obezbijediti i adekvatne kadrovske i tehnološke uslove za rad saveza. “Prostor u kojem svoju djelatnost obavljaju nacionalni sportski savezi su više nego skromni. Nekoliko saveza, fudbalski, rukometni, košarkaški i streljaèki, kao i COK koriste prostorije sportske zgrade ispod Gorice u Podgorici. Ostali nacionalni sportski savezi, ukupno 32 u Crnoj Gori, snalaze se kako znaju i umiju”, rekao je Drobnjak. On je kao jedno od rješenja za stvaranje kvalitetnih uslova za rad saveza i COK-a vidi u veæ ranije istaknutoj inicijativi, da Dom vojske postane Dom sportova. “Na taj naèin adekvatne uslove bi dobili svi nacionalni savezi Crne Gore, COK i , zašto da ne, Uprava za sport i omladinu”, rekao je Drobnjak. (kraj) eml