Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Godina ponovnog ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore biæe 2011, tako da su sve aktivnosti koje preduzima Vlada priprema za taj period, saopštio je danas crnogorski vicepremijer, Vujica Lazoviæ. On je, na sastanku predstavnika privrednih komora zemalja bivše Jugoslavije, kazao da æe crnogorska ekonomija do kraja godine imati negativan rast, na minimalnom nivou, dok se tihi oporavak, sa negativnim trendovima, oèekuje u prvoj polovini naredne. »Pozitivniji trendovi oèekuju se u drugoj polovini naredne godine, što æe doprinijeti da je završimo sa pozitivnim makroekonomskim pokazateljima i indikatorima«, rekao je Lazoviæ na sastanku koji je u okviru skupa CEFTA vik /Week/ organizovan u crnogorskoj Privrednoj komori (PKCG). Lazoviæ smatra i da æe naredna godina biti dobra priprema za 2011, koja æe biti godina ponovnog ekonomskog rasta i razvoja u Crnoj Gori. Predsjednik PKCG, Velimir Mijuškoviæ je, na sastanku koji je, izmeðu ostalog, bio posveæen i primjeni Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), saopštio da je od potpisivanja tog dokumenta znaèajno unaprijeðena trgovina sa zemljama èlanicama. »Oèekujemo da æe u buduænosti biti otklonjne prepreke koje postoje u CEFTA-i, a koje se odnose na skrivene barijere i protekcionistièke mjere«, rekao je Mijuškoviæ. On je naveo da su neke od najvažnijih barijera za realizaciju CEFTA-e neusklaðenost odreðenih propisa i standarda kod zemalja èlanica, jer nijesu sve države regiona na istom nivou kada je rijeè o harmonizaciji sa procedurama i pravilima EU. »Ima dosta problema koje treba institucionalno riješiti i administrativno pojaèati«, poruèio je Mijuškoviæ i podsjetio da Sporazum podrazumijeva liberalizaciju trgovine, èak i onim proizvodima koji su osjetljivi i imaju odreðenu carinsku zaštitu. On smatra da je Crna Gora otvorena, ali ne i najotvorenija èlanica CEFTA-e, dok se Srbija i Hrvatska mogu svrstati meðu najzatvorenije, zbog postojanja odreðenih skrivenih mjera, kojima se štite domaæi proizvodi. Mijuškoviæ je dodao i da bi se za Bosnu i Hercegovinu (BiH) moglo reæi da je najotvorenija u regionu. Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS), Miloš Bugarin, rekao je da je globalna ekonomska kriza uticala na »rovitu« srpsku privredu, koja je još u fazi tranzicije, ali da je Vlada te zemlje pripremila pakete mjera za njenu stabilizaciju. »Vladine mjere su koliko-toliko doprinijele stabilizaciji privrede, kao i rješavanju problema smanjenja obima proizvodnje i pada privredne aktivnosti«, kazao je Bugarin. On oèekuje da æe ozbiljan oporavak srpske privrede poèeti polovinom naredne godine, s obzirom na to da su Vladine mjere doprinijele potpunoj stabilizaciji finansijskog sistema. »Oèekuje se da æe pad bruto domaæeg proizvoda (BDP), koji se projektuje na èetiri do 4,5 odsto, naredne godine rezultirati porastom od 1,5 odsto«, poruèio je Bugarin. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Dunja Konjevod, saopštila je da su nelikvidnost, visok nivo spoljnotrgovinskog duga i pad uvoza i izvoza neke od najvažnijih posljedica uticaja globalne krize na tu zemlju. »Vlada Hrvatske nastoji da riješi probleme, ali je to nedovoljno za ublažavanje krize", kazala je Konjevod i dodala da bi sastanak predstavnika privrednih komora trebalo da doprinese boljoj saradnji zemalja regiona. Predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije, Zdenko Pavèek, rekao je da je ta zemlja pored pozitivnih efekata zabilježila i neke negativne kada je rijeè o ulasku u EU. »Bilo je i poteškoæa, jer Slovenija nije dovoljno iskoristila moguænost dobijanja nepovratnih sredstava, a može dobiti èak èetiri milijarde EUR«, kazao je Pavèek. On smatra da bi države èlanice CEFTA-e trebalo da se fokusiraju na tehnološki prelazak na robe i usluge koje imaju veæu dodatnu vrijednost. »Ne možemo na dugi period kreirati produkte na niskim zaradama, zbog svih socijalnih transfera koji nam slijede nakon izlaska iz krize«, tvrdi Pavèek. Predsjednik bosanskohercegovaèke Vanjsko-trgovinske komore, Ljubomir Klincov, saopštio je da BiH u ovoj godini bilježi negativne trendove kada je rijeè o BDP-u, proizvodnji, trgovini i razmjeni, ali da je naroèito zabrinjavajuæa pozicija privrede u narednom periodu. On je dodao da se treæina ukupne bosanskohercegovaèke razmjene odnosi na zemlje èlanice CEFTA-e, kao i da je BiH ove godine zabilježila blagi rast izvoza, odnosno pad izvoza kada je rijeè o regionu. Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Borko Ðuriæ, smatra da je sastanak privrednih predstavnika zemalja bivše Jugoslavije jedan u nizu na kojim je postignut visok stepen meðusobnog razumijevanja, kao i odreðeni zakljuèci, koji se na terenu ne sprovode adekvatno. »Politièke garniture zemalja èlanica CEFTA-e treba da obezbijede operativno sprovoðenje zakljuèaka, kako bi privrednicima omoguæilo da bolje i sa manje problema posluju u zemljama regiona«, poruèio je Ðuriæ. On je kazao da bi resorni ministri iz vlada zemalja potpisnica Sporazuma, trebalo da daju naloge operativcima da sprovode dogovorene mjere, kako bi na taj naèin bile otklonjene stvarne prepreke, odnosno necarinske ili tehnièke barijere. Predstavnici privrednih komora ocijenili su i da æe doprinijeti razvoju ekonomske saradnje i trgovine, kao i stvaranju jedinstvenog trgovinskog prostora. (kraj) nar/bvm