Podgorica, (MINA) – Crnogorskim zvaniènicima puna su usta ekologije, održivog razvoja i zaštite životne sredine, ali je njihovo djelovanje najèešæe dijametralno suprotno njihovim izjavama, ocijenjeno je danas iz nevladine organizacije Tara, povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine. Koordinator te NVO, Predrag Popoviæ, kazao je da donosioci politièkih odluka u svako svoje izlaganje obavezno ubace da je Crna Gora »ekološka država« i da je »posveæena održivom razvoju«, a usvajaju planove i odluke koje æe, ako se realizuju, imati nesagledive posljedice na životnu sredinu u njoj. »Podsjetimo se samo Prostornog plana, Strategije razvoja energetike do 2025. godine... Ako se i polovina onoga što je tim dokumentima predviðeno realizuje, u Crnoj Gori æe biti apsurdno govoriti o zaštiti životne sredine, jer se neæe imati šta štititi«, rekao je Popoviæ agenciji MINA. On je naglasio da su prirodni resursi i prostor najveæe bogatstvo Crne Gore, ali da se oni godinama devastiraju, bez tendencije da se takav trend prekine. Prema njegovim rijeèima, rijetke kampanje kao što je aktuelna »Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete«, koja je za svaku pohvalu, ne mogu izbrisati generalno loš i nemaran odnos prema životnoj sredini. »Može li 650 hiljada novih sadnica 'zasjeniti' dugogodišnju bespravnu sjeèu u crnogorskim šumama, nerijetko i u zaštiæenim zonama nacionalnih parkova (NP), i mogu li ta mlada stabla, ako se prime, nadomjestiti ona stoljetna koja su, uz preæutni blagoslov nadležnih, posjeèena«, pita se Popoviæ. Osvrnuvši se na najave predstavnika Ministarstva turizma i zaštite životne sredine da bi u Crnoj Gori uskoro mogao biti osnovan eko-fond, Popoviæ je kazao da ekolozi godinama insistiraju na tome, ali da nijesu nailazili na razumijevanje institucija. On je posjetio da je 2006. godine, mreža NVO »Zeleno je in«, èije inicijator bila NVO Most, pokrenula kampanju 'Ekološka je evropska', u koju se ukljuèilo 20 crnogorskih NVO. »Tražili smo, izmeðu ostalog, formiranje eko fonda u koji bi se odvajalo sedam do deset odsto od svake privatizacije, kao i hitno zaustavljanje enormne sjeèe šuma, divlje gradnje i rasprodaje prirodnih resursa«, precizirao je Popoviæ. Meðutim, kako je naveo, nadležne institucije nijesu imale razumijevanja za takve zahtjeve, iako je graðansku deklaraciju u kojoj su oni objednjeni, potpisima podržao veliki broj graðana Crne Gore. Popoviæ je podsjetio i da je predsjednik parlementa Ranko Krivokapiæ podržao deklaraciju o ekološkom razvojnom putu Crne Gore i obeæao predstavnicima projekta »Zeleno je in« da æe se o njoj raspravljati u Skupštini, što se nikada nije dogodilo. »I ove nove najave o formiranju eko-fonda æe, bojim se, ostati samo najave«, kazao je on. Komentarišuæi Informaciju o stanju životne sredine, koju je Vlada nedavno usvojila i u kojoj se navodi da je životna sredina u Crnoj Gori relativno dobro oèuvana, Popoviæ je kazao da onaj ko je radio na toj informaciji »vjerovatno nije izlazio iz kancelarije«. »Dovoljno je krenuti od Ade Bojane u Ulcinju, preko Zavale i odavno devastirane Budve, UNESCO-om zaštiæene Boke gdje 'investitori' cijela brda ruše u more, pa preko Podgorice i Nikšiæa gdje 'zagaðivaèi zagaðuju ali ne plaæaju', do NP Durmitor napadnutog sa svih strana divljom gradnjom i bespravnom sjeèom«, naveo je on. Zbog svega toga je, smatra Popoviæ, krajnje vrijeme da se donosioci politièkih odluka informišu o tome šta, zaista, znaèi održivi razvoj, i da poènu da rade u tom pravcu. »I da shvate da ekolozi nijesu njihovi, a pogotovu ne neprijatelji razvoja Crne Gore, nego ljudi koji smatraju da se mora mnogo toga promijeniti u dosadašnjem odnosu prema životnoj sredini, kako bi i naredne generacije mogle imati koristi od ovoga èime nas je priroda, nièim izazvana, obdarila«, zakljuèio je on. (kraj) gop/žug