Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ukidanje kvantitativnih ogranièenja uvoza, kvota i kotigenata je dobra vijest, jer su se njima u znatnoj mjeri objašnjavale mnogo više cijene u Crnoj Gori nego u Srbiji i pored nižih carinskih stopa, smatra direktor Centra za meðunarodne studije Milenko Popoviæ. On je podsjetio da je potrošaèka korpa u Crnoj Gori oko 20 odsto skuplja nego u Srbiji, kao i da je od svih potrošnih dobara jedino odjeæa jeftinija. Popoviæ je kazao da bi, preraèunavanje vancarinskih ogranièenja u carinska, pokazalo da je sistem u Crnoj Gori bio restriktivniji od srbijanskog. “Do sada su uvoznici, koristeæi te pogodnosti, preusmjeravali dio potrošaèevog viška dohotka i dio potencijalnih budžetskih prihoda na svoje raèune. Efekat ukidanja kvantitativnih restrikcija æe se ogledati u rastu potrošaèevog viška i budžetskih prihoda, koji æe biti veæi u mjeri u kojoj je preusmjeravanje sa jeftinijih stranih na skuplje srbijanske uvoznike manje”, rekao je Popoviæ agenciji Mina-business. On je dodao da æe rast stopa uticati i na poveæanje dobitaka za srbijanske izvoznike, onoliko koliko se crnogorski uvoz bude usmjerio ka Srbiji. Prosjeènu carinsku stopu od šest odsto, Popoviæ ocjenjuje nevelikom i smatra da neæe znaèajnije negativno uticati na potrošaèe. “Rast prosjeène carinske zaštite od tri odsto, èak i da doðe do potpunog preusmjeravanja uvoza sa stranih na srbijanske proizvode i usluge, što je gotovo nemoguæe, ne bi trebalo da utièe na smanjenje blagostanja potrošaèa za više od oko 15 miliona EUR”, rekao je Popoviæ. Prilikom takvih kalkulacija, upozorio je on, treba biti oprezan, jer još nijesu poznate carinske stope za pojedinaène proizvode i struktura crnogorskog uvoza. “Na primjer, da je zadržan srbijanski nivo carina na odjeæu od oko 30 odsto, mogli bismo oèekivati gubitak samo na tom osnovu od oko 20 miliona EUR. Kada se uporede cijene u Srbiji i Crnoj Gori, proizilazi da bi to mogao biti i jedini izvor znaèajnijih gubitaka”, kazao je Popoviæ. Rast stopa æe, prema njegovim oèekivanjima, pozitivno uticati na budžetske prihode, u zavisnosti od stepena preusmjeravanja uvoza, kao i na domaæe proizvoðaèe mesa, poljoprivrednih proizvoda, èelika, možda èak i tekstila. (kraj) dmc/kmh