Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorska stopa poreza na kamatu na depozite, od 15 odsto za rezidente, odvraæa od štednje, a eliminisanje takvih barijera bi bilo važno za dugoroèan ekonomski rast, smatra generalni direktor Oportjuniti banke /Opportunity bank/ Mark Kroford /Crawford/. On je za agenciju Mina-business rekao da ne vidi nijedan sistemski problem u crnogorskom bankarstvu koji bi morao biti otklonjen. „Ipak, ako postoji i jedna stvar koja utièe na bankarski sektor, a promijenio bih je, to bi bila stopa poreza na kamatu na depozite“, kazao je Kroford. On je ocijenio da se crnogorsko bankarstvo u posljednjih pet godina dinamièno razvijalo i da je najnovija promjena, kreditni biro, jedan od najvažnijih poteza do sada, ne samo za finansijski sektor, veæ i za opšte ekonomsko zdravlje države. „Obezbjeðujuæi više informacija zajmodavcima, biro æe ih vremenom podstaæi da nagraðuju klijente koji novac pozajmljuju mudro i na vrijeme isplaæuju kredit“, oèekuje Kroford. Biro bi trebalo i da omoguæiti institucijama da se zaštite od klijenata koji nemaju dobru istoriju vraæanja kredita a, na neki naèin, i da zaštititi, kako je naveo, one koji bi mogli poželjeti da se neoprezno „pruže od njih samih“. Imajuæi u vidu blagi rast inflacije i trend rasta EURIBOR-a, on oèekuje da stanje na tržištu bude stabilno kada su u pitanju kamatne stope na kredite pravnim licima. „Kamatne stope na kredite stanovništvu mogu nastaviti da padaju kao i u prethodnih pet godina, s obzirom na to da æe banke imati na raspolaganju više informacija o klijentima, ukljuèujuæi i kreditni biro, a to može nadoknaditi dio ukalkulisanog rizika koji je ukljuèen u cijenu proizvoda“, pojasnio je generalni direktor Oportjuniti banke. Cjenovna politika te banke je, prema njegovim rijeèima, zasnovana na principima ponude i tražnje na tržištu, stopi inflacije, cijeni sredstava i prinosu akcionara. Rast profita znaèi i veæu zadržanu dobit koja se ponovo može vratiti na tržište, tako da, sa te taèke gledišta, novi izvori mogu znaèiti i spuštanje cijena. Oportjuniti se pridržava prinicpa da samo manji dio štednje koristi za finansiranje kredita, a za dugoroène radije koristi spoljne linije. „Vjerujemo da postoje dobri klijenti i dobri projekti koje vrijedi finansirati i oèekujemo rast kreditne aktivnosti i u ovoj godini“, dodao je Kroford. On je, generalno, podržao nove mjere Centralne banke Crne Gore za ogranièenje kreditnog rasta, koje se primjenjuju od ove godine, i ne oèekuje da æe one predstavljati prepreku da Oportjuniti banka ostvari svoje ovogodišnje ciljeve. „Opšti komentari koje sam èuo od predstavnika meðunarodnih finansijskih institucija koje saraðuju sa Crnom Gorom su takoðe na strani novih mjera. Kada bih ja bio neko ko predstavlja Centralnu banku, dva glavna instrumenta koja bih upotrijebio bila bi koeficijent solventnosti i obavezna rezerva“, kazao je Kroford. Kako je pojasnio, primjena viših koeficijenata solventnosti promišljen je potez Centralne banke, jer poveæanje minimalnog koeficijenta na deset ili èak 12 odsto nije teret za crnogorsko tržište. Oportjuniti banka je, kaže Kroford, konstantno upravljala bilansom konzervativno, a njen koeficijent solventnosti je znatno iznad zahtijevanog minimuma. Mjere koje se odnose na kalkulaciju rezervi takoðe su u skladu sa njegovim oèekivanjima i èine se razumnim kao naèin da se zaštite deponenti a ne uguši kreditni rast. „Postavljanje granica kreditnom rastu je još jedna mjera koju je izabrala Centralna banka za ovu godinu, a uticaæe na banke koje agresivno rastu. Tu mjeru su pojedine zemlje sprovodile u razlièitim istorijskim periodima, privremeno“, podsjetio je Kroford. Oportjuniti banka je u prošloj godini poveæala bazu klijenata na 85 hiljada, skoro 80 odsto više nego u prethodnoj, što uprava objašnjava tim da u njoj bilo koji punoljetan graðanin može dobiti osnovne bankarske usluge besplatno. Oèekuje oko šest miliona EUR neto profita u poreðenju sa 2,7 miliona iz 2006., zahvaljujuæi rastu kreditne aktivnosti i upravljanju likvidnošæu. Od novih proizvoda uprava izdvaja Euro indeksni depozit, od kojeg oèekuje veoma dobre rezultate. Rijeè je o štednom proizvodu koji funkcioniše na principu klasiène petogodišnje štednje, a umjesto unaprijed poznate kamate koja je, štediša ostvaruje zaradu baziranu na rastu 50 evropskih blu èip /blue chip/ kompanija. Uz taj štedni proizvod, najavljeno je unaprijeðenje lizinga i usluga namijenjenih stanovništvu i pravnim licima, kao i elektronsko bankarstvo za graðane. (kraj) anf/kmh