Minsk, (MINA) – Ruski predsjednik Vladimir Putin ocenio je da kriza u Ukrajini ne može da bude riješena daljom eskalacijom oružanog konflikta i bez dijaloga sa predstavnicima proruskih graðana na istoku države. U Minsku je danas održan satsanak posveæenom krizi u Ukrajini, kojem su prisustvovali ruski i ukrajinski predsjednici Putin i Petar Porošenko. Oni su uèestvovali u razgovorima èiji je domaæin bio bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenkao, uz uèešæe predsjednika Kazahstana Nursulata Nazarbajeva i visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton. Porošenko je kazao da susret “oèi u oèi”sa Putinom tek treba da se desi, i da se nastavlja sa multilateralnim razgovorima. Porošenko, koji je uoèi sastanka kazao da se u Minsku rješava o sudbini Evrope i svijeta, rekao je da bi jedini djelotvoran naèin za prekid krvoproliæa bila efikasna kontrola granice sa Rusijom, kao i prekid snabdevanja pobunjenika oružjem i oslobaðanje zarobljenih. Putin je, kako prenosi Tanjug, veæi dio govora posvetio ekonomskim odnosima sa Ukrajinom, a o oružanim sukobima na istoku te države gotovo da nije govorio. On je upozorio da æe tranzicija Ukrajine na trgovinske standarde EU koštati tu zemlju 165 milijardi EUR, u narednih deset godina. Putin je na rekao da bi u sluèaju da Ukrajina ratifikuje Sporazum o pridruživanju sa EU ta država, ali i Rusija imale veliku ekonomsku štetu. Kako prenose agencije, ruska privreda bi mogla da pretrpi štetu od oko 100 milijardi rubalja (oko 2,77 milijardi USD) ukoliko evropski proizvodi, èiji je uvoz Rusija zabranila kao odgovor na sankcije EU, ipak dospiju u Rusiju preko Ukrajine poslije potpisivanja Sporazuma o EU. Zvanièna Moskva više je puta upozorila Kijev da bi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju sa EU predstavljalo ekonomsko samoubistvo. Putin je dodao da æe, u sluèaju da se to dogodi, zvanièna Moskva uvesti ekonomske kontramjere. Porošenko je predložio da bude formirana posebna grupa koja æe da prati štete od prikljuèenja Ukrajine Evropskoj uniji, a da kada šteta bude utvrðena može da se razgovara o mehanizmima naknade i zaštite. On je istakao da dalje pogoršanje ekonomskih odnosa ne bi trebalo da bude dozvoljeno. Ešton je kazala da je njena današnja misija bila da obezbijedi bivšim sovjetskim republikama da zaštite svoj teritorijalni integritet. Ona je uoèi sastanka rekla da želi da podrži narod Ukrajine da pronaðe mir i bezbjednost, kako bi se osiguralo da uživaju teritorijalni integritet, buduænost koja je ekonomski održiva i da razvijaju dobre odnose sa susjedima. (kraj) mib