Podgorica, (MINA) – Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ kazao je danas da je neizvjesno da li æe se održati sjednica parlamenta koja bi razmatrala neusaglašeno izborno i medijsko zakonodavstvo. »Spremni smo za to zasjedanje, ali ne i za trule kompromise koji bi znaèili odstupanje od standarda koji omoguæavaju fer i demokratske izbore«, rekao je Bulatoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je naglasio da se SNP u ovom trenutku zalaže za kompromis i konsenzus najznaèajnijih stranaka, kako bi se ukinuli bilo èiji monopoli nad medijima, izbornim komisijama i biraèkim odborima. »Pri tome, primjeæujem da su svi akteri o sadašnjim pregovaranjima zaboravili da u je Vlada u Crnoj Gori pala, da joj je izglasano nepovjerenje i da su u njoj samo ministri iz DPS-a. U stvari, jedna partija - DPS - ima na raspolaganju sve državne poluge - državnu prinudu, prije svega policiju i tajnu politièku policiju, ukljuèujuæi i državna sredstva, da ostvari preimuæstvo«, izjavio je Bulatoviæ. On je upozorio da bi nepostizanje kompromisa i neizbor sudija Ustavnog suda, u susret izborima 6. oktobra, mogli biti zamajac politièke nestabilnosti. »SNP ne želi da do toga doðe, ali neæe dozvoliti ni da bude uvuèena u bilo kakve kalkulacije kojima æe biti saèuvani monopoli i neravnopravni uslovi za realizaciju izbora«, podvukao je Bulatoviæ. Hoæete li insistirati na smjeni urednika državnih medija? Primijetio sam da Zakon o javnom informisanju nije predmet kritike OEBS-a. To æe reæi da je potpuno validan stav da se glavni i odgovorni urednici državnih medija mogu smijeniti polovinom od ukupnog broja èlanova programskih odbora. Uvažavam opredjeljenje OEBS-a da bi bilo dobro da promjene glavnih i odgovornih urednika budu posljedica politièke saglasnosti i mislim da bi bilo dobro da se izaberu urednici koji su profesionalci i koji neæe biti okrenuti nijednoj partiji. Mislim da su stvoreni uslovi da se razgovara o eventualnoj promjeni postojeæih urednika, pri èemu, iskren da budem, u nekim od medija ima ljudi koji bi mogli da, u novom ambijentu i praksi, i dalje obavljaju te dužnosti. Na koga mislite? Ostavimo, ako doðe do dijaloga, da se raspravlja i o konkretnim ljudima. Sasvim je, meðutim, sigurno da je državna televizija pokazala znaèajnu pristrasnost prema nekim krugovima u DPS-u. Kako komantarišete stav sekretara Izvršenog odbora Vaše stranke Momèila Vuèetiæa da æe tražiti da æe se SNP žaliti OEBS-u na ponašanje službenika podgorièke kancelarije? Vuèetiæ je javno kritikovao ponašanje jednog èinovnika kancelarije. To nije njegov stav prema OEBS-u. Moram da kažem da Vuèetiæev stav dijeli dio uticajnih ljudi u SNP-u, ali da to još nije definisano kao stav partije. Želimo saradnju sa OEBS-om, okrenuti smo meðunarodnim integracijama,želimo da Srbija i Crna Gora postanu istinski èlan mðunarodne zajednice, da uðu u EU i duboko smo svjesni da se bez saradnje sa meðunarodnim organizacijama i kvalitetna saradnje sa OEBS-om, ne ide naprijed. Pri tome, treba imati u vidu da pojedinci u tim institucijama mogu da naprave greške, koje na razlièit naèin doživljavaju pojedinci u SNP-u. Oèekujem da æe misija OEBS-a uspjeti da posreduje kod carnogorskih politièkih stranaka kako bi se postigao kompromis. To je u ovom trenutku najvažnije. Portparol DPS-a je najavio da je predsjednik Ðukanoviæ spreman na konsultacije za izbor sudija Ustavnog suda. Da li æete prihvatiti prijedlog ukoliko ne budu konsultovane partije? U toj najavi portparola DPS-a krije se suština odnosa u Crnoj Gori. Ðukanoviæ je navodno predsjednik Republike Crne Gore, a šta æe on sa te dužnosti da uradi, najavljuje portparol DPS-a. Zahvaljujem portparolu DPS-a što je to saopštio, jer je pokazao svu logiku te stranke. Oni žele Ustavni sud po svojoj mjeri i sama ta izjava portparola DPS-a daje nam za pravo da pred svim meðunarodnim faktorima istrajemo u zahtjevu da sud mora da bude Ustavni sud Crne Gore. Ustavno je pravo Ðukanoviæa da predloži kandidate, kao što je pravo poslanika da glasaju prema sopstvenom opredjeljenju. Ako Ðukanoviæ ne obezbijedi da veæina u parlamentu podrži njegove predloge, biæe odgovoran on, a ne poslanici što Crna Gora nema Ustavnog suda. SNP neæe glasati za kandidate koji neæe obezbijediti da Ustavni sud bude sud èitave Republike. Zato mislim da bez konsultacija sa politièkim faktorima i parlamentarnom veæinom, teško da se može kompletirati Ustavni sud. A on je neophodan uslov za realizaciju, fer i korektnih izbora. Oèekujemo da Ðukanoviæ, ako nije spreman za konsultacije, makar doðe u parlament i obrazloži svoje prijedloge. Prošli put nam je poslao prijedloge, bez obrazloženja. Ako nastavi da se inati i ignoriše parlamentarnu veæinu, šta god o njoj mislio, proæi æe isto kao i prošli put. Da li to znaèi da neæe biti izbora najesen, ukoliko se ne kompletira Ustavni sud? SNP je zainteresovana da se izbori realizuju 6.oktobra i spremni smo za njih, ali uslov je kompletirabnje Ustavnog suda. Ideju da neæe biti izbora ako se taj sud ne kompletira prvi je lansirao Ðukanoviæ, a prihvatile i javno saopštile i neke stranke. Ne želim ignorisati nièije mišljenje. SNP ostaje otvorena da, narednih dana, uèestvuje u stvaranju svih pretpostavki za fer i demokratske izbore. Vladi je parlament izglasao nepovjerenje. Parlament je vratio mandat graðanima. Da li takva vlada i takav parlament imaju pravo da predlažu, odnosno donose sistemske zakone. I kako komentarišete da OEBS oèekuje da se na zasijedanju 21. usvoji Zakon o medijima, raðen u saradnji sa stranim struènjacima? Nakon neizglasavanja nepovjerenja Vladi, logièno i legitimno bi bilo da se ona više ne obraæa parlamentu za izjašnjavanje o znaèajnim zakonskim projektima koje je predložila. Vlada je, meðutim, uporna i ne prestaje da parlamentu dostavlja sistemske zakone, koji su pali upravo iz tih razloga. Takoðe bi bilo logièno da i parlament ogranièeno usvaja odgovarajuæe zakonske projekte. U tom periodu bi trebalo da se usvoji samo što je nužno. SNP važnom i nužnom stvari koju parlament treba da usvoji smatra ustavnu povelju, do koje bi se došlo konsenzusom. Meðutim, ne samo da se parlament filuje zakonskim prijedlozima, veæ pojedini funkcioneri DPS-a smatraju da takva vlada može da sa vladom Srbije saèini Ustavnu povelju i riješi ono što je u Crnoj Gori nerješivo veæ duže - državno-pravni status. Postoje i insistiranje meðunarodne zajednice da se usvoji set medijskih zakona. Taj pritisak æe SNP ispoštovati, ali mislim da je veoma loše za Crnu Goru da za svaku i najsitniju stvar traži pomoæ od meðunarodne zajednice i to na naèin da se oko toga spore svi državni organi. Ovaj parlamentarni saziv ostaæe upamæen i po tome da je nakon samoraspuštanja, zajedno sa Vladom, na dnevnom redu imao toliko znaèajnih zakonskih projekata, koliko je dovoljno za jedan èitav mandat. Da li æete se kandidovati za predsjednika Crne Gore? Za mene i za SNP sada su prioritet parlamentarni izbori. Oni su znaèajni za odreðivanje daljeg puta Republike Crne Gore i u znaèajnoj mjeri æe opredijeliti ishod predsjednièkih izbora. Zato predsjednièke izbore, koji su veoma znaèajni, stavljam u drugi plan. SNP æe aktivnosti vezane za predsjednièke realizovati nakon parlamentarnih izbora na svom kongresu i to sada ne želim da komentarišem. SNP je tražila da predsjednuik Republièke izborne komisije (RIK) Stevan Damijanoviæ podnese ostavku, jer je istovremeno i v.d. predsjednika Vrhovnog suda. Istovremeno, OEBS insistira da se sastav izbornih komisija ne mijenja.. Nekoliko je pitanja ostalo za usaglašavanje sa OEBS-om. Jedno od njih je da se ne vrše promjene u RIK-u. Mislim da pitanje RIK-a glavnih i odgovornih urednika, ako svi želimo fer izbore, treba da bude predmet dogovora i eventualnog stranaèkog konsenzusa. Ni u jednoj komisiji ne smije da bude dominacija bilo koje politièke grupacije ili partije, a posebno se ne smije dozvoliti ni teorijska šansa da se ne radi po principima i pravilima. Zato æemo insistirati na ovom pitanju. Insistiraæemo da se poštuje ustavna odredba da sudije ne mogu obavljati neke druge javne i profesionalne funkcije. Vjerujem da æe nam pomoæu upravo ljudi koji se nalaze u tim komisijama. Ako bi se sudije, koje su èlanovi ili zamjenici u RIK-u, povukli sa tih funkcija, omoguæili bi da riješimo jednu od velikih dilema za postizanje konsenzusa. Zato oèekujem da æe oni biti odgovorni, shvatiti težinu situacije i omoguæiti strankama da prevaziðu problem, a sebi da se bave svojim osnovnim poslom. Kako komentarišete postojanje Vladinog i zakonskog prijedloga Srpske narodne stranke (SNS) o transformaciji Službe državne bezbjednosti (SDB)? Pitanje ureðenja SDB je jedno od najvažnijih za odnose u Crnoj Gori. Pozicija Ministarstva unutrašnjih poslova, posebno SDB, je pitanje da li policija uopšte, a posebno tajna policija, može biti u funkciji bilo koje politièke partije, odnosno liènosti. Ne bih sada davao prioritet nijednom projektu. Pozvao bih sve koji žele demokratiju da se konaèno pitanje tajne policije riješi na savremen naèin, najbolji za Crnu Goru. Svi se, osim nekoliko pojedinaca koji drže, ili žele da drže Crnu Goru pod kontrolom, slažemo da tajna policija mora da doživi transformaciju i radikalne promjene. Vjerujem da postoji spremnost svih partija, da se na novi naèin definiše pozicija policije, odnosno SDB. Znaèi li to da mislite se takav zakon ne može donositi sada, na preèac, odnosno da je potrebna javna rasprava? Mislim da taj zakon možemo donijeti veoma brzo, ako želimo. Zato u ovom trenutku podržavam opredjeljenje SNS da se o tome razgovara, ali izražavam stav SNP-a da se to pitanje mora riješiti kvalitetno i trajno. Ono što, na žalost ni OEBS nije imao pred sobom, niti mi imamo mehanizam da stavimo na dnevni red, je pozicija SDB tokom izbora. U preporukama i zakljuècima OEBS-a oko lokalnih izbora, je bilo kritike, ali ne i konkretnih predloga šta da se uradi za predstojeæe. Policija, po svim dosadašnjim iskustvima, analizama i istraživanjima, donosi znaèajne izborne procente DPS-u. Kada bi ta stranka ostala bez te podrške, odavno bi prešla u opozicione klupe, što æe im se, sigurno, desiti nakon 6. oktobra. Oèekujete li da Solana presjeèe rasprave Komisije za pisanje ustavne povelje? Bilo bi logièno da svi potpisnici Beogradskog sporazuma ostanu privrženi svojim programskim opredjeljenjima koje su imali uoèi potpisivanja Beogradskog sporazuma. To znaèi da oèekujem da uticajni državnici i politièari iz Srbije ne pristupe promjeni opredjeljenja, a to je oèuvanje zajednièke države. Ako bude tako, onda æe EU morati da, na žalost, da igra ulogu presuditelja. Kažem, na žalost, jer i Srbija i Crna Gora i SRJ veæ duže moraju imati starateljstvo nad veoma krupnim i važnim pitanjima ukljuèujuæi i odreðivanjre karaktera državne zajednice. Naravno, moguæe je i da neki od potpisnika beogradskog Sporazuma pristupe drugaèijem gledanju na taj dokument, ali ne bih to sada komentarisao. Oataviæu da to vrijeme pokaže, a sasvim je sigurno, da bi to znaèilo iznevjeravanje volja graðana u Crnoj Gori i Srbiji, koji su za zajednièku državu. (kraj) jrb