Podgorica, (MINA) – Proizvodnja i bezbjednost hrane predstavljaju velike i višestruke izazove, kako na globalnom nivou, tako i na nivou Crne Gore, kao male države koja kreira evropsku arhitekturu institucija i stvara perspektivu za održivu i konkuretnu proizvodnju i rast zaposlenosti. To je ocijenio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović koji je danas govorio kao gost na završnoj konferenciji projekta “Primijenjena nauka o hrani za studente Sci – Food”, održanoj u okviru Dana istraživanja na UDG. Kako je rekao, da bi se u tome uspjelo, potrebno je da poruke znanja budu nesebično podijeljene sa svima u lancu sistema. Projekat sprovodi Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, u cilju poboljšanja transfera znanja i istraživanja u ovoj oblasti. Govoreći o proizvodnji hrane, sa aspekta globalnog izazova smanjenja broja gladnih na svijetu, Simović je ukazao na značaj korišćenja svake mogućnosti da se poveća proizvodnja hrane. Posebno je istakao potrebu stalnog poboljšanja sistema bezbjednosti hrane, u kontekstu globalnih tokova vezanih za pojave bolesti koje ne poznaju granice, ali i lokalnih u smislu razvijanja svijesti za primarnu odgovornost svakog subjekta koji se bavi proizvodnjom i prometom hrane. Simović je podsjetio da je politika bezbjednosti hrane na nivou EU nastala kao rezultat odgovora na te izazove. “To je sistem koji uspostavlja Crna Gora, ne samo kao izraz opredjeljenja da usaglašavamo naše politike sa EU, već, prije toga, kao odgovor na našu unutrašnju potrebu, potrebe našeg društva, potrošača, turista”, rekao je Simović. On je ocijenio da se na planu usklađivanja propisa sa zahtjevnom regulativom EU postiglo dosta, ali da je to lakši dio posla, te da nam predstoji zahtjevniji put implementacije. Poseban izazov u kreiranju evropske arhitekture sistema bezbjednosti hrane u Crnoj Gori, kako je istakao, bio je posao na osnivanju novih institucija, jačanje administrativnih i laboratorijskih kapaciteta, i to na način kako se to zahtijeva i u većim evropskim državama i u vremenu kada je trebalo smanjivati javnu potrošnju. “To je bio veliki izazov, ali kada je u pitanju bezbjednost hrane, nema drugog rješenja. Gradili smo taj sistem, u formi koja odgovara našoj državi, ali znajuću da moramo sve to učiniti održivim, tako što ćemo otvoriti Crnu Goru, ugostiti što već broj turista koji će biti potrošači naše hrane, tako što ćemo poboljšati investicini ambijent, proširiti tržište, stvarajući pretpostavke za izvoz kroz turizam, ali i izvoz na regionalno i šire tržište«, naveo je Simović. Prema njegovim riječima da bi se u tome uspjelo, važno je da poruke znanja budu nesebično podijeljene sa svima u tom lancu. »Poruka mora da dopre do farmera, do prerađivača, do onih koji se bave prometom i usluživanjem hrane, pa do onih koji rade u laboratorijama. Na znanju mora da počiva i državna administracija. Na znanju, a ne birokratskim vještinama”, kazao je ministar Simović. On je kazao da je zadovoljan što je dio rezultata na uspostavljanju novih institucija, konkretno laboratorija, vezan i za Univerzitet Donja Gorica. “Siguran sam da ćemo zajedno raditi na snaženju tog kapaciteta i njegove upotrebne vrijednosti, da će to biti mjesta gdje će se mladi ljudi edukovati, ali i mjesta koja mogu da budu i servisi poljoprivrednim proizvođačima koji imaju potrebu da riješe sva pitanja koja im nameće proces proizvodnje”, kazao je Simović. Ističući važnost sticanja i unapređenja znanja, Simović je kazao da na znanju počiva svaki uspješan pojedinac i svako uspješno društvo, a da perspektiva svakog uspješnog društva počiva na otvaranju perspektive za mlade. U tom kontekstu, Simović je pozvao mlade ljude sa Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju na UDG da prepoznaju svoju šansu i perspektivu u segmentima lanca prizvodnje hrane, ne gledajući samo u administraciju, kao završnu kariku tog lanca. “Pozivam ih da stečeno znanje opredijele za razvoj biznisa, na svom imanju, na svojoj farmi, da znanje podare nekom prerađivačkom kapacitetu, primijene u nekom ugostiteljskom ili hotelskom lancu. Smatram da ćemo u takvim opredjeljenjima sve više konstatovati da se mladi zapošljavaju na radnim mjestima gdje primjenjuju znanja, a da ih je sve manje i kraće na birou rada”, poručio je Simović. On je savjetovao studentima, posebno onima koji su započeli istraživačke aktivnosti, da ne zaborave pristup i metodologiju koja se koristi u istraživačkom radu, jer će im to, kako je naglasio, biti od velike koristi u daljem radu, bez obzira kojim poslom se bavili. Savjetovao ih je da u svakom poslu sačuvaju istraživački pristup kao važan uslov uspjeha. (kraj) anm