Podgorica, (MINA) – Skupština Crne Gore razmatrala je danas predloge zakona o potvrðivanju evropskih konvencija o naknadi štete žrtvama kriviènih djela nasilja i meðunarodnom važenju kriviènih presuda o kojima æe se izjasniti naknadno. O predlogu zakona o potvrðivanju konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog biæa u pogledu primjene biologije i medicine poslanici æe se izjasniti naknadno, kao i o Predlogu zakona o potvrðivanju dodatnog protokola uz konvenciju o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu liènih podataka u vezi sa nadzornim organima i prekograniènim protokom podataka. Potvrðivanjem Evropske konvencije o meðunarodnom važenju kriviènih presuda Crna Gora æe u potpunosti prihvatiti standarde Savjeta Evrope (SE) u oblasti meðunarodne pravne pomoæi. Ta konvencija je usvojena u Hagu 28. maja 1970. godine, a stupila na snagu 26. jula 1974. godine. Do sada joj je pristupilo 20 država èlanica SE. Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojeviæ bio je zainteresovan zašto je Crna Gora uložila nacionalne rezerve na primjenu èlana tri Konvencije. „Zbog èega ste uveli rezerve za izvršavanje presude u odsustvu? Zašto ne želite da izvršite presudu u zemljama potpisnicima ove Konvencije, koje su demokratske države“, upitao je on. Medojeviæa je interesovalo i da li iza takve odluke „stoje neki konkretni politièki motivi“ ili to da se nekim ljudima, koji su osuðeni za krivièna djela transnacionalnog kriminala, pomogne da izbjegnu kaznu boravkom u Crnoj Gori. Njegovog opozicionog kolegu Vasilija Laloševiæa iz Socijalsitièke narodne partije (SNP) zanimalo je zašto se Vlada opredijelila za rezerve vezano za fiskalna i vjerska krivièna djela, a ne i na krivièna djela protiv èovjeènosti i ljudskih prava, podsjeæajuæi na desetine optužnica u Hrvatskoj. Poslanik Demokratske partije socijalsita (DPS) Predrag Sekuliæ kazao je da svaka država ima pravo da samostalno ureðuje svoj pravni sistem. „Postavlja se pitanje zašto je Crna Gora postavila jednu rezervu, a ne postavlja se pitanje koliko je zemalja Evropske unije izrazio rezervu. Motiv Crne Gore je bio pravne prirode“, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, rezerva Crne Gore ureðena i njenim Kriviènim zakonom u dijelu koji se odnosi na suðenje u odsustvu. Laloševiæ je upitao Sekuliæa šta æe biti sa presudama u hrvatskim sudovima na kojima su neki crnogorski državljani osuðeni u odsustvu. Sekuliæ mu je odgovorio da æe izražavanje rezerve na Konvenciju omoguæiti da ponovo bude organizovano suðenje svakom graðaninu kojem prethodno bude suðeno u odsustvu. Medojeviæ je naveo je da æe šest ili sedam graðana biti predmet sudskog postupka u Italiji i da se oni tamo neæe pojaviti. „Presuda æe, pretpostavljam, biti. Mi æemo, pošto smo odbili da primijenimo Konvenciju, ponovo odluèivati da li su oni krivi“, naveo je on. Sekuliæ ga je upitao da li ima informaciju da li je i Italija izrazila rezervu po istom èlanu Konvencije, dodajuæi da prièa o tih šest ljudi traje više od decenije. Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je da ne postoji nikakava loša namjera vezano za ratifikaciju Konvencije. „Nikakvi konkretni razlozi, samo potreba za zaštitom ljudskih prava i ispunjenjem meðunarodnih obaveza“. „Zašto rezerve, zato što Savjet Evrope omoguæava te rezereve. Može li se zemlji uzeti za zlo što koristi pravo koji joj stoji na raspolaganju. Ni polovina èlanica SE nije potrvdila Kovenciju“, naveo je on. Govoreæi zašto Vlada nije uvrstila rezervu i za neka druga krivièna djela, osim za fiskalna i vjerska djela, Radoviæ je rekao da je to zbog toga što je SE nije ostavio moguænost da se to uradi, a pledira i saradnju kada se radi o kriviènim djelima protiv èovjeènosti i ljudskih prava. Za razmatranje i raspravu o Predlogu zakona o potvrðivanju Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama kriviènih djela nasilja poslanici nijesu pokazali interes. U obrazloženju tog dokumenta navodi se da æe Crna Gora usvajanjem Konvencije pokazati spremnost da zaštiti žrtve tih kriviènih djela. Svrha Evropske konvencije je stvaranje okvira u cilju odgovarajuæeg naèina rješavanja položaja žrtava kriviènih djela nasilja, koje su pretrpjele tjelesne povrede ili ošteæenje zdravlja, kao i izdržavanih èlanova porodice osobe koje su izgubile život od posljedica takvih kriviènih djela. Konvencija ukazuje na potrebu razvijanja sistema za naknadu štete tim žrtvama od države, na èijoj teritoriji su takva krivièna djela uèinjena, naroèito kada uèinilac nije poznat ili ako nema sredstava. Evropska konvencija sadrži odredbe kojima se ureðuju osnovna naèela koja se odnose na isplatu naknade štete žrtvama kriviènih djela nasilja, šta naknada štete obuhvata, u kojim sluèajevima se visina naknade može smanjiti ili se zahtjev za naknadu štete može odbiti. Evropska konvencija o naknadi štete žrtvama kriviènih djela nasilja sastavljena je 24. novembra 1983. godine u Strazburu, a stupila je na snagu 1. februara 1988. godine. Konvenciju je do sada potpisala 31, a ratifikovale 24 države. Na dnevni red Skupštine nijesu uvršteni predlozi deklaracija Nove srpske demokratije (NOVA) o zaštiti rijeke Moraèe i o prihvatanju Rezolucije 1481 Parlamentarne skupštine SE iz 2006. godine. Poslanik Nove, Goran Daniloviæ, je obrazažuæi zahtjev za dopunu dnevnog reda Deklaracijom o zaštiti rijeke Moraèe, naveo da je iz medija saznao da je Vlada zauzela negativan stav o tom dokumentu i da pretpostavlja da bi takav mogao biti i stav matiènog odbora. „Smatramo da bi bilo neophodno da parlament da svoje mišljenje o Deklaraciji, jer se radi od jednoj od najveæih investicija, ukoliko do nje doðe, o izgradnji najmanje èetiri hidroelektrane (HE) na Moraèi“, kazao je on. „Oèekujemo da æete nam izaæi u susret i da æemo ovdje bez politikanstva povesti uskostruènu debatu je li potrebno praviti HE iako postoji stav Ministarstva ekonomije“, dodao je on. Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapiæ, kazao je da æe parlament naæi vremena da se bavi tom temom. “Iskoristite rad na odborima, a ako treba pozvaæemo i Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti da razgovaramo s njima“. (kraj) del/žug