Podgorica, (MINA) – Poslanici crnogorskog parlamenta, ni nakon petodnevnog zasijedanja, nijesu danas završili diskusiju o prvoj taèki dnevnog reda, iako su, za razliku od prethodna èetiri dana, uglavnom raspravljali o neposrednim izborima, koje je inicirala Srpska narodna stranka (SNS). Poslanici vladajuæe koalicije i opozicije, koja se, nakon godinu i po, vratila u parlament, javnosti su prezentovali gotovo iste suprotstavljene stavove, koji su karakterisali i prethodne èetiri rasprave. Poslijepodnevni dio zasijedanja obilježili su nastupi predstavnika Socijalistièke narodne partije (SNP) Veselinke Pekoviæ, SNS-a Novice Staniæa i Socijaldemokratske partije Miodraga Ilièkoviæa, kao i nastavak duela podgorièkog gradonaèelnika Miomira Mugoše i poslanika SNS-a Gorana Daniloviæa. Pekoviæ je ocijenila da svako nastojanje vlasti, u cilju onemoguæanja neposrednih izbora, koji su nužan uslov za oèuvanje zajednièe, predstavlja “pravno i politièko nasilje”. “Crnogorskim vlastima se žuri samo zbog jednog èovjeka i njegovog imuniteta, kako bi na otimaèini zaštitila njega i njegovo djela”, rekla je Pekoviæ. Prema njenim rijeèima, zalaganje za evropske i balkanske integracije, a razdvajanje se Srbijom protiv volje crnogorskih graðana predstavlja izuzetno licemjerstvo. “Vlast se plaši slobodno izražene volje i raspoloženja graðana, jer su svjesni èinjenice za šta se oni veæinski zalažu”, navela je Pekoviæ. Poslanik SNS-a Novica Staniæ, optužio je Vladu da se ponaša kao ustavorušitelj i naglasio da je na djelu “dvostruka podvala vlasti”. “Prva, da su izbori neobavezni i druga da je referendum 2005, nešto kao sudnji dan i da Povelju i Sporazum mogu èitati samo pravnici. Na sreæu, i jedan i drugi dokument pisani su na srpskom jeziku, zbog èega ih je lako razumjeti”, kazao je Staniæ. Prema rijeèima poslanika Socijaldemokratske partije Miodraga Ilièkoviæa, suština insistiranja na neposrednim izborima je postavljanje brane za referendum. “Raèuna se na nezainteresovanost ili protivljenje dijela biraèkog tijela, koje neæe uèestvovati na izborima, èime æe u parlamentu Unije i Savjetu ministara, pomoæu manjine, vladati veæinom u Crnoj Gori”, objasnio je Ilièkoviæ. On tvrdi da se, u suštini, radi o “modifikovanom modelu ustavnog puèa iz vremena Slobodana Miloševiæa, koji je ostavio katastrofalne posljedice i izazvao mnoštvo sukoba”. “Taj mehanizam, ukoliko bude uspostavljen, biæe poguban, jer ono što nije mogla ostvariti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, opozicija kao manjina pokušava vladati iz parlamenta Unije i kontrolisati Crnu Goru. To je pogubno i trajno æe prizvoditi konflikte izmeðu Srbije i Crne Gore”, smatra Ilièkoviæ. On je naglasio da je èinjenica da državno pitanje Crne Gore nije riješeno ni Sporazumom ni Poveljom, veæ da je samo odloženo, na šta je SDP upozoravala i u vrijeme njihovog usvajanja. “Na to smo upozoravali kao na strukturalnu i sistemsku grešku neposrednih izbora, što je jedan od osnovnih razloga zbog kojih smo glasali protiv Povelje, jer je upravo tu iskazana kratkovidost, u odnosu na crnogorske interese”, rekao je Ilièkoviæ. On je ponovio da je Beogradski sporazum bila velika greška i truli kompromis koji je, i jednoj i drugoj nezadovoljnoj strani obezbijedio izgovor, ali ne i trajno riješio pitanje. “Meðunarodna zajednica nadala se da æe to za tri godine to staviti pod tepih, Srbija, kao veæi i jaèi organizam u odnosu na Crnu Goru, da æe izdržati taj period i napraviti prevlast, dok je Crna Gora gledala da se izvuèe iz tog zagrljaja”, kazao je Ilièkoviæ. “I konaèno, potpuno je neracionalno, u godini kada se organizuje referendum, organizovati i neposredne izbore, koji æe, zapravo, uèiniti komplikovanijim odnose u državnoj zajednici i prema Evropi”, zakljuèio je on. Kraj zasijedanja obilježio je duel podgorièkog gradonaèelnika Miomira Mugoše i poslanika SNS-a Gorana Daniloviæa, koji je prozvao gradonaèelnika zbog pisma koje je Skupštini uputio advokat Mitropolije crnogorsko-primorske Mlaðen Miæoviæ. U tom pismu negirani su navodi podgorièkog gradonaèelnika da je Mitopolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije "najveæi divlji graditelj" u Podgorici, “jer nema potrebne dozvole za izgradnju Hrama Hristovog Vaskrsenja i da nije platio komunalije”. Pokazajuæi papire za koje je rekao da dokazuju njegove tvrdnje, Mugoša je optužio Amfilohija da je "najveæi divlji graditelj ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori" , navodeæi da je "uzurpirao" i 14 hiljada kvadratnih metara zemljišta oko Hrama. On se pozvao na neimenovanog poslanika SNP da je 1996. godine, kao pravnik u Opštini, prije ulaska u politiku, potpisao neke od akata koji to dokazuju. Daniloviæ je, meðutim, pred poslanicima pokazao rješenje Ministarstva ureðenja prostora za davanje urbanistièke saglasnosti na tehnièku dokumentaciju za izgradnju Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja. On je proèitao zakljuèke iz tog dokumenta, citirajuæi dio teksta u kojem se navodi da je Mitropolija podnijela zahtjev za davanje urbanistièke saglasnosti na tehnièku dokumentaciju, za izgradnju Sabornog hrama. “Ministarstvo je rješenjem broj 04-527/1, od 13.10.1994. godine odobrilo Mitropoliji lokaciju za izgradnju Hrama u Podorici. Pregledom dostavljene dokumentacije ustanovljeno je da su ispunjeni uslovi za davanje urbanistièke saglasnosti na tehnièku dokumentaciju za izgradnju Hrama”, citirao je Daniloviæ djelove iz rješenja Ministarstva ureðenja prostora. Prema njegovim rijeèima, pomenuti dokument potpisao je pomoænik ministra Ðuraševiæ, kojem nije mogao proèitati ime “zbog peèata na dokumentu”. Daniloviæ je proèitao i dokument iz društvenog Fonda za gradsko graðevinsko zemljište, u kojem se navodi da je Upravni odbor tog fonda, rješavajuæi zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske, na sjednici održanoj 26. decembra 1994. godine, donijelo je sljedeæu odluku: “Mitropolija se oslobaða naknade ureðenja graðevinskog zemljišta, za izgradnju Sabornog hrama u Podgorici, u iznosu od 659 hiljada i 185 dinara. Navedeni iznos predstavlja uèešæe podgorièke opštine i izgradnji Hrama. Upravni odbor fonda, predsjednik Mihailo Banjeviæ”, citirao je Daniloviæ djelove iz rješenja Upravnog odbora Fonda. Mugoša je, reagujuæi na istup Daniloviæa, objasnio da se ne radi o potpisu Banjeviæa, “jer se u dokumentu jasno vidi da piše za Mih. Banjeviæa”. “Ako mislite da ovo nije potpisao Banjeviæ, vjerujem da æe se on, nakon rasprave, javiti i stati na vašu stranu”, kontrirao je Daniloviæ. Reagujuæi na nastup poslanika SNS-a, Mugoša je predložio da se obojica odreknu poslanièkog imuniteta, kako bi èitava stvar završila na sudu i bilo dokazano ko govori istinu. “U tom sluèaju, lièno bih preuzeo obavezu da o svemu obavijestim državnog tužioca i pošaljem mu dokumentaciju”, uzvratio je Mugoša, pozivajuæi Daniloviæa da to uradi veæ danas. Mugoša je proèitao dokument podgorièkog Osnovnog suda, pod brojem 453/03, od 13. 10. 2003. godine. “U tom dokumentu se, prema nalazu sudije Lidije Mitroviæ, u pravnoj stvari povjerioca Srpske pravoslavne podgorièke parohije, protiv dužnika Skupština Opštine Podgorica, a radi predloga za izdavanje privremene mjere, donosi rješenje kojim se odbija predlog povjerioca za izdavanje privremene mjere kao neosnovan”, citirao je Mugoša djelove iz sudskog rješenja. Uèesnici dijaloga najavili su nastavak rasprave na ovu temu i na narednom zasijedanju, koje je zakazano za utorak, u 11 sati. (kraj) nem