Beograd, (MINA) – Bivše Šesto odjeljenje Centra Državne bezbjednosti (DB) u Beogradu, èiji se pripadnici sumnjièe za politièka ubistva na kraju vladavine Slobodana Miloševiæa, formirano je van svih propisa i protokola, navodi se u strogo povjerljivom izvještaju BIA koji je dostavljen Višem tužilaštvu u Beogradu. Izvještaj je saèinjen 4. aprila prošle godine za tužilaštvo u postupku koji se vodi protiv Milana Radonjiæa, tada šefa beogradskog centra DB, Ratka Romiæa, šefa spornog Šestog odjeljenja i Stevana Baste, šefa Treæeg odjeljenja, zbog pripreme atentata na Vuka Draškoviæa u Budvi 15. juna 2000. godine. Izvještaj je otvorio i pitanje sumnje da li je Šesto odjeljenje korišæeno za politièka ubistva. U izvještaju se konstatuje da “nije uraðena nadležnost i djelokrug rada Šestog odjeljenja, a nije postojao ni akt koji je definisao opise poslova za radna mjesta sistematizovana u ovom odjeljenju”. Za šefa odjeljenja, kako se navodi u izvještaju, naimenovan je Ratko Romiæ (49). On je bio pod sumnjom da je umiješan u ubistvo novinara Slavka Æuruvije 11. aprila 1999. i advokati porodice Æuruvija su podnijeli kriviènu prijavu protiv njega, prenosi Blic. U izvještaju BIA se navodi da je jedino objašnjenje za radna mjesta u Šestom odjeljenju bilo “za pripremu i tehnièku realizaciju” i dodaje se da takav termin nije inaèe korišæen u DB. Citira se kratka izjava Romiæa da je Šesto odjeljenje formirano “za voðenje obavještajno-operativnih aktivnosti u inostranstvu”. Meðutim, u djelovodniku beogradskog centra, koji sada BIA posjeduje, nije evidentiran “nijedan predlog za primjenu operativno-tehnièkih sredstava ili zavoðenje složenog oblika operativnog rada potekao iz Šestog odjeljenja”. Ne postoji nijedna pisana odluka, rješenje ili nalog koji su upuæeni Šestom odjeljenju. Jedino što je evidentirano da su radili je “jedno tajno praæenje kao kontraobaveštajna mjera” i “jedna zaštita visokog stranog zvaniènika”. U izvještaju BIA navodi se da su iz Jedinice za specijalne operacije u Šesto odjeljenje prebaèeni Radoslav Srðan Babiæ (43) i Dragoslav Todoroviæ (38). Bilo je planirano, navodi se u izvještaju BIA, da Šesto odeljenje ima 15 radnih mjesta; naèelnik, njegov zamjenik, administrativno-tehnièki sekretar, èetiri pripadnika sa visokom struènom spremom “za pripremu i tehnièku realizaciju” i osam pripadnika sa višom struènom spremom “za pripremu i tehnièku realizaciju”. Meðutim, radilo je devetoro ljudi, od kojih su u izvještaju pobrojana samo trojica - Ratko Romiæ i dva pripadnika JSO. Zanimljivo je da se u izvještaju BIA konstatuje da nijesu saèuvani nalozi za tajno praæenje Draškoviæa od marta do juna 2000. Romiæ i Basta su potvrdili da su bili u Budvi prije atentata na Draškoviæa, po nareðenju Radonjiæa. Radonjiæ je potvrdio da je takvu saglasnost dobio od Radomira Markoviæa, tadašnjeg šefa DB, pravosnažno osuðenog za budvanski atentat i za ubistvo Ivana Stamboliæa 25. avgusta iste godine. Meðutim, prema njihovim tvrdnjama, razlog za odlazak u Budvu je bio taj što navodno Draškoviæ treba da se sastane sa jednim “bezbjednosno interesantnim strancem”. Pripadnici DB su dva puta odlazili u Budvu. U izvještaju BIA se navodi da ne postoji, niti je saèinjen izvještaj o praæenju Draškoviæa u Budvi, što je nalagao pravilnik. Citira se izjava Romiæa, koga su saslušali operativci DB 2001., i koji je rekao da nije saèinjen nikakav izvještaj, veæ da je Radonjiæu predao fotografije stana Draškoviæa sa skicama, a poslije drugog boravka u Budvi opet fotografije prilaza stana. Prema pravosnažnoj presudi, protiv Markoviæa i pripadnika JSO za atentat su korišæene fotografije prilaza stana Draškoviæa. Šesto odjeljenje je formirano 22. novembra 1999. po odluci DB Srbije, u vrijeme kada je šef bio Radomir Markoviæ i odmah nakon što je javno otkriveno da je u ubistvu èetvorice funkcionera SPO na Ibraskoj magistrali 3. oktobra 1999. korišæen kamion DB. Ukinuto je odlukom DB 27. februara 2001. godine. (kraj) anm