Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Potencijali razvoja planinskog turizma u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore su slabo iskorišæeni i zato ih treba na pravi naèin upotrijebiti za formiranje nove i dopunjavanje postojeæe turistièke ponude, smatraju u Institutu za strateške studije i prognoze (ISSP). Razvoj turizma u svijetu, i u planinskim podruèjima, usmjeren je prema stvaranju veæih turistièkih destinacija sa bogatom ponudom i prepoznatljivim imidžom što dokazuju razvijeni centri Austrije, Francuske i Italije. »Crna Gora ima šansu da se tržišno pozicionira uz adekvatno iskorišæenje prirodnih resursa. Na znaèaju sve više dobija razvoj eko turizma koji predstavlja sticanje novih navika i naèina razmišljanja koji život èine kvalitetnijim«, navedeno je u Institutovom Izvještaju o prihodima i rashodima domaæinstava u Crnoj Gori. Analitièari ISSP-a podsjeæaju da, iako se Crna Gora svrstava u grupu mediteranskih zemalja, može se reæi da ona predstavlja planinsko turistièko podruèje jer oko 60 odsto njene teritorije èini reljef preko hiljadu metara nadmorske visine. Zbog takve geografske pozicije, kako su ocijenili, sve više na znaèaju dobija razvoj planinskog turizma zasnovan na principima održivog razvoja. To znaèi da razvoj turistièke djelatnosti treba da bude u ravnoteži sa prirodnim resursima i razvojem socijalnog, kulturnog i ekonomskog okruženja sa stalnom tendencijom poboljšanja radnog i životnog standarda stanovništva. Koncept održivog razvoja turizma nazvan eko turizam stvoren je u cilju sprjeèavanja negativnih uèinaka masovnog. Za masovni turizam se kaže da predstavlja najatraktivniju i najjaèu industriju današnjice koja svojom agresivnošæu ugrožava podruèja koja se nemilice iskorišæavaju. »Prirodne ljepote planinskog regiona Crne Gore su prepoznatljive za sve koji znaju njihovu vrijednost. Èist vazduh, umjerene temperature i za vrijeme ljeta, domaæi specijaliteti od mesa i mlijeka, kao i gostoprimstvo lokalnog stanovništva, privlaèe posjetioce«, smatraju analitièari. To je dokazalo i istraživanje o ocjeni zadovoljstva zimskom turistièkom ponudom u regionu Bjelasice i Komova (B&K) sprovedeno u cilju bližeg upoznavanja posjetilaca, razumijevanja motiva za njihov boravak i sagledavanje njihovog zadovoljstva ponudom. Realizovano istraživanje je obuhvatilo 309 ispitanika. Prema istarživanju, region B&K pruža posjetiocima moguænost da uživaju u prirodnim ljepotama, pejzažu, klimi i ljetnjim i zimskim sportovima. Presudan razlog za dolazak više od dvije petine posjetilaca je skijanje, dok svaki èetvrti navodi zdravlje i relaksaciju. Gosti iz inostranstva su kao razlog dolaska naveli posjetu roðacima ili prijateljima. Turisti iz Srbije pokazuju veliko interesovanje za kulturne ponude u regionu B&K. U ISSP-u navode da je veoma bitan pokazatelj atraktivnosti regiona dužina boravka posjetilaca. Rezultati ankete su pokazali da tokom zimske sezone skoro svaki èetvrti posjetilac ostaje jednu do tri noæi, a njih 63,4 odsto duže. Prosjeèna potrošnja po posjetiocu iznosi 25 do 30 EUR dnevno. Oko 37 odsto posjetilaca u zimskoj sezoni opredjeljuje se za smještaj u hotelu, a svaki èetvrti boravi u sopstvenoj kuæi. Više od jedne treæine posjetilaca je smještaj ocijenilo kao »jako dobar« a kao najbolji segmenti ocijenjeni su èistoæa sobe i namještaj. Ispitanici su i pored dobrih ocjena davali sugestije za poboljšanje smještaja koje su se odnosile na modernizaciju kapaciteta, bolje grijanje, uvoðenje klima ureðaja i profesionalniji odnos osoblja. Moguænost i kvalitet u gastronomiji su ocijenjeni, takoðe, kao jako dobri. Kvalitet hrane i ponuda tradicionalnih domaæih proizvoda su prema mišljenju turista najbolji segment gastro ponude. U cilju unaprjeðenja kvaliteta u gastronomiji date su sugestije koje su se odnosile na poboljašanje ponude tradiocionalnih domaæih proizvoda i smanjenje cijena. Kvalitet ski ponude ocijenjen je kao dobar, a najbolju ocjenu su dobili ski staze i liftovi. Kao najznaèajnija sugestija navodi se poboljšanje organizacije i modernizacija žièara. »U Crnoj Gori postoji ogroman potencijal ali treba ozbiljno pristupiti ideji ekološke države, jer na dugi rok daje odgovarajuæu konkurentsku prednost. Ovakav pristup bi uticao da i buduæe generacije i njhovi nasljednici ostvaruju korist od prirodnih ljepota«, zakljuèili su u ISSP-u. (kraj) bvm