Beograd, (MINA-BUSINESS) - Studija o potencijalima digitalne transformacije na zapadnom Balkanu, koju su u okviru WB6plus inicijative pokrenule kompanije koje posluju u regionu, biće predstavljena najkasnije do aprila naredne godine. Na skupu o digitalnoj ekonomiji u Beogradu, kako prenose mediji, saopšteno je da na toj studiji rade kompanije Telenor, Deutsche Telekom, Telekom Austria, SAP i Ernst&Young u saradnji sa Privrednim komorama regiona, Ekonomskim institutom iz Zagreba i Univerzitetom iz Graza. Studija bi trebalo da omogući brže povezivanje informacija, ljudi i stvari, odnosno mašina, kako bi se unaprijedila privreda regiona i povećala njena konkurentnost na svjetskom tržištu, istaknuto je na skupu. Direktor strategije i planiranja u tehnici u Telenoru, Pjer Vučković, kazao je da će se studija baviti potencijalom digitalne transformacije, prije svega na polju telekomunikacija, a potom i u oblastima logistike, poljoprivrede, digitalnog poslovanja i obrazovanja. Vučković je rekao da će studija obuhvatiti nove servise koji će biti u vezi sa novim poslovnim modelima. "Digitalizacija je postala dio naše svakodnevice i donosi razvoju novih tehnologija. Predviđanja kažu da će 5G imati primjenu u bezbjednoj vožnji vozila bez vozača, robota kojima će se upravljati na daljinu, kao i u pametnim domovima. Operateri već sada planiraju infrastrukturu za budućnost", rekao je on, navodeći da se početak komercijalnog korišćenja može očekivati od 2020. godine. Kako je istakao, digitalizacija će omogućiti unaprjeđenje komunikacije građana i države, ali i otvaranje novih radnih mjesta, jer će integrisati prednosti koje razvijaju različite industrije. Prema njegovim riječima, jedna od prvih stvari koja bi trebalo da se uradi u regionalnom povezivanju je definisanje uslova prekograničnog prenosa podataka. Predstavnica Privredne komore Srbije, Jelena Jovanović, istakla je da digitalna transformacija treba dodatno da osnaži domaće IT kompanije i omogući da njihovi proizvodi koji se sada, uglavnom izvoze, počnu da se koriste i u Srbiji. Prema njenim rečima, domaće tržište IT usluga godišnje vrijedi oko 80 milona EUR, ali je izvoz već dostigao oko 700 miliona, što znači da se proizvod "domaće pameti" koristi gotovo deset puta više u inostranstvu, što ”mora da se promijeni”. Jovanović je ocijenila da je jedna od najvećih prepreka za digitalnu ekonomiju obrazovni sistem, koji nije usklađen sa brzinom promjena u IT sektoru. Profesor Univerziteta Union Nikola Tesla, Petar Kočović, rekao je da Evropi trenutno nedostaje 1,3 miliona IT stručnjaka. On je ukazao i da će u budućnosti mladi o IT tehnologiji i digitalizaciji mnogo više učiti od ljudi iz prakse, odnosno privrede. Na skupu je rečeno i da je procijenjena vrijednost globalne digitalne ekonomije 2015. godine bila oko dva biliona USD, sa više od 380 miliona korisnika koji su naručivali robu i usluge preko interneta. Navedeno je i da se prema procjeni EU do 2030. godine oko 65 odsto trenutne dječije populacije neće baviti zanimanjima koja su sada poznata, već će zarađivati na poslovima koji su u vezi sa IT sektorom i digitalizacijom, a koja tek treba da se definišu. (kraj) mpa