Rim, (MINA/Hina) - Èelnici 25 zemalja èlanica Evrope unije (EU) potpisali su u Rimu, nakon dvije godine pregovora, prvi evropski Ustav. Ustav æe stupiti na snagu nakon ratifikacije koja mora biti dovršena u roku od dvije godine. Neke zemlje su odluèile da Ustav stave na referendum, dok æe ga druge ratifikovati u parlamentima. Prvi evropski Ustav trebalo bi, ako proces ratifikacije bude uspješan, da omoguæi jednostavnije i efikasnije djelovanje evropskih instituticija. Ustav je rezultat teško postignutog kompromisa izmeðu zemalja koje žele veæi stepen integrisanosti i onih koje žele zadržati ovlašæenja nacionalnih država. Kada Ustav stupi na snagu, biæe ustanovljena dužnost predsjednika Savjeta EU, èime bi se zamijenio dosadašnji ssistem rotirajuæeg predsjedništva, kao i ministra spoljnih poslova, koji bi objedinio dužnosti Visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku i povjerenika Evropske komisije za spoljne odnose. Uloga predsjednika, koji æe predstavljati države èlanice, zamišljena je kao ravnoteža Evropskoj komisiji, izvršnom tijelu, koje je nadnacionalna institucija. Ministar spoljnih poslova predstavljaæe Uniju u svijetu, ali æe morati da sprovodi politiku koju dogovore sve države èlanice. Savjet æe odluèivati dvostrukom veæinom glasova, veæinom država èlanica i stanovništva koje te države predstavljaju. Poveæan je broj podruèja o kojima se odluèuje kvalifikovanom veæinom, dok æe u nekim oblastima ostati pravilo konsenzusa, koje svakoj èlanici daje pravo veta. Pravo veta, izmeðu ostalog, ostaje u spoljnoj politici, obrani i oporezivanju. Evropski parlament dobiæe veæa ovlašæenja i postati ravnopravan Savjetu u donošenju zakona. Ustav predviða bitno smanjenje broja povjerenika Komisije od 2014. godine. U naredna dva mandata u Komisiji æe biti po jedan povjerenik iz svake zemlje èlanice, a od 2014. samo æe dvije treæine èlanica imati svoga predstavnika u izvršnom tijelu EU-a. Ustavom je regulisana i pojaèana saradnja, koja omoguæava onim èlanicama koje to žele da u pojedinim podruèjima ostvare meðusobnu tješnju saradnju, a da pri tom ne iskaèu iz ustavnog okvira. Takva je saradnja veæ uspostavljena u Šengenskom sporazumu i uvoðenju zajednièke valute eura. U Ustavu je predviðena i klauzula o izlasku, koja omoguæava nekoj èlanici da pod utvrðenim uslovima napusti Uniju. (kraj) dmc