Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Bivši vlasnici imaæe, prema radnoj verziji zakona o povraæaju imovinskih prava i obešteæenju, pravo na ogranièenu nadoknadu za oduzetu imovinu, jer je isplata propuštene dobiti ili moralne štete ocijenjena neopravdano prevelikim teretom za državu. Planirano je da zakon o povraæaju imovinskih prava i obešteæenju stupi na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu, a tada æe prestati da važi prošle godine usvojen Zakon o pravednoj restituciji. Taj propis nije primijenjen, jer su njegova rješenja ocijenjena nerealnim i teško sprovodljivim, a Ustavni sud Crne Gore je prije dva mjeseca, zbog nesaglasnosti sa Ustavom, stavio van snage nekoliko njegovih odredbi o ogranièenju svojinskih prava vlasnika imovine koji su je savjesno stekli. U obrazloženju pripremljene radne verzije navedeno je da državni i svi relevantni politièki subjekti u Crnoj Gori smatraju da bivšim vlasnicima treba vratiti imovinu oduzetu takozvanim revolucionarnim zakonima ili im dati odgovarajuæe obešteæenje. «Iako je to oduzimanje najèešæe bilo legalno, dakle, na osnovu važeæih pozitivnih propisa, ono je pretežno bilo nepravedno, nemoralno i suprotno naèelu nepovredivosti prava svojine», ocijenili su èlanovi vladine radne grupe koja je pripremila radnu verziju zakona. U tom tijelu smatraju da je nerealno i naivno oèekivati potpunu, cjelovitu i brzu restituciju, a pogotovo novèano obešteæenje. «Zakonito steèeno pravo svojine nad stvarima koje su u socijalizmu prisilno prenijete u društvenu svojinu, uživa jednaku pravnu zaštitu kao i ono iz prethodnog ili današnjeg pravnog sistema», tvrde autori radne verzije. Oni su u pripremi novog propisa koristili komparativna iskustva sudova i zakona Slovenije, Hrvatske, Republike Srpske, Makedonije, Èeške, Njemaèke, Maðarske, Slovaèke, Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Letonije, Bugarske i Srbije. Na osnovu njihove prakse, predložena je kombinacija principa vraæanja oduzetih prava i obešteæivanja, koja se pokazala najpoželjnijom. Pravo na povraæaj ili obešteæenje oduzete imovine imaæe domaæi državljani i stranci, a pravna lica samo u izrièitim sluèajevima porpisanim zakonom. Predložena rješenja bi trebalo da dovedu bivše vlasnike u približno jednaku poziciju i omoguæe im isti pravni i ekonomski položaj kao u momentu oduzimanja. Svojina ili novac steèeni primjenom novog zakona neæe biti oporezovani. Za èlanove radne grupe nije prihvatljiv povraæaj oduzetog ili obešteæenje koje bi ugrozilo privatizaciju ili njom steèena prava. Predloženo je da bivši vlasnik, koji je dobio oduzetu imovinu, vrati revalorizovanu primljenu nadoknadu za nju u roku od dvije godine. Pravo na povraæaj neæe imati bivši vlasnici kojima je imovina zamijenjena, oduzeta pravosnažnom presudom za ratne zloèine ili im je za nju isplaæena tržišna nadoknada, a ni ako ne mogu dokazati da na oduzimanje nijesu pristali slobodnom voljom. Zakonom æe biti omoguæeno pravo na povraæaj zadužbinama i nekomercijalnim pravnim licima, a vjerskim organizacijama i zajednicama na naèin i pod uslovima koji važe za graðane. Altrenativno je ponuðeno da povraæaj imovine i prava vjerskih zajednica bude ureðen posebnim zakonom. Ukoliko bivšem vlasniku ne bude moguæe vratiti oduzetu stvar ili imovinsko pravo, država æe mu nadoknaditi štetu. Kad je vraæanje stvari nemoguæe ili skuplje od njene vrijednosti, biæe mu ponuðena istovrsna, približnih osobina i vrijednosti, ali uz dopunu naknade. Bivšim vlasnicima preduzeæa pripada pravo na obešteæenje u akcijama i udjelima u kompanijama koja raspolažu oduzetom imovinom. Za plaæanje nadoknade bivšim vlasnicima Crna Gora može izdati obveznice nominovane u eurima, koje æe 20 godina biti isplaæivane u jednakim polugodišnjim ratama, uz kamatnu stopu od jedan odsto iz prihoda Fonda za obešteæenje. Ocijenjeno je da je bivše vlasnike jedino moguæe i realno obeštetiti davanjem obveznica, akcija ili novca po redosljedu i u srazmjeri koju utvrdi Fond. Vlasnik obveznice moæi æe njom da kupi nekretnine, akcije ili udjele države i njenih fondova, u skladu sa odredbama posebnog zakona, ili ih prodati za u tu svrhu izdvojen novac. Fond æe usvojiti plan raspodjele prikupljenog novca i akcija namijenjenih restituciji na sve crnogorske opštine, srazmjerno vrijednosti imovine èiji se povraæaj traži. Za rad Fonda i njegove struène službe biæe neophodno obezbijediti novac iz crnogorskog Budžeta za rad, jer je rijeè o novoj instituciji u Crnoj Gori. Fond æe prikupljati novac od prodaje akcija u privatizaciji, državnih obveznica, iz Budžeta, kredita i izvora meðunarodnih organizacija i naplate revalorizovanog iznosa štete isplaæene bivšim vlasnicima. Za restituciju æe biti izdvajanjo po pet odsto od prodaje državne imovine, akcija njenih fondova, sredstava preduzeæa ili njihovih dijelova koji se privatizuju, kao i koncesionih naknada. Organizacija i naèin rada Fonda biæe ureðeni propisom crnogorske Vlade, na predlog Ministarstva finansija. (kraj) anf