Podgorica, (MINA) – Vršnjačko nasilje nije izolovani incident i nijedna institucija sama ne može riješiti taj problem, već je potreban sistemski, koordinisani odgovor obrazovnog, pravosudnog i sistema socijalne zaštite.

 

To je poručeno sa konferencije „Između rizika i odgovora: prevencija vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u posljednjih nekoliko godina prepuna slučajeva u kojima se, između ostalog, fokus stavlja na zaštitu prava privatnosti kroz zaštitu prava djeteta.

 

„I to prije svega kroz ugao gledanja na različite oblike nasilja kojima su djeca izložena na dnevnom nivou“, naveo je Božović.

 

On je dodao da tu posebno skreće pažnja na onaj vid nasilja koji je evidentan kroz upotrebu savremenih tehnologija – sajber nasilje, online nasilje i sve ono što je u vezi sa tim.

 

„To je jedan nov izazov za savremena društva i izazov sa kojim se i mnogo razvijenije države od nas suočavaju“, kazao je Božović.

 

On je naveo i da, osim toga, postoje oblici nasilja koji su prisutni decenijama ili vjekovima, koje pokušavaju da prevaziđu i kroz izmjene zakonskog okvira.

 

„Vlada Crne Gore 12. marta usvojila je novi Predlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku i taj predlog izmjena je usklađen sa direktivom Evropske unije (EU) iz 2016“, podsjetio je Božović.

 

On je kazao da je neko vrijeme Ministarstvo pravde radilo na izmjenama i dopunama tog zakona i dodao da su se fokusirali na dva pravca.

 

„Prvi je zaštita djece u postupku, djece kao žrtava, ali isto tako fokus će biti i u odnosu na maloljetnike koji čine krivična djela“, kazao je Božović.

 

On smatra da taj segment mora biti uvijek pod dužnom pažnjom onih koji će implementirati zakon.

 

„Kada dođemo do primjene Krivičnog zakonika, bojim se da je kasno. I zbog toga mislim da je jako važno raditi na prevenciji i prije svega kroz multidisciplinaran pristup, kroz međuresornu saradnju, pokušati da dođemo do onog stadijuma kada će ovakva ponašanja biti incidenti i rijetkost“, poručio je Božović.

 

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan rekla je da se o vršnjačkom nasilju u zajednici načelno ćuti.

 

„Međutim, u posljednjih godina smo došli do crvene linije kada o tome više ne možemo, niti smijemo da ćutimo“, kazala je Ćalasan.

 

Ona je rekla da kada se u resoru iz kojeg dolazi sazna za slučaj vršnjačkog nasilja, svi se fokusiraju na to.

 

„To su jako klizavi tereni jer još nemamo sva moguća sredstva pomoću kojih možemo da reagujemo. Pravosuđe, zakoni su tu, ali ne možemo sami da djelujemo i to uvijek potenciramo – da bez uprave škole, direktora škole, menadžmenta škole, roditelja, učenika i svih aktera ne možemo da djelujemo“, dodala je Ćalasan.

 

Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Liselot Isakson kazala je da je osnaživanje mladih u vrhu agende Evropske komisije (EK).

 

Isakson je rekla da je EU u Crnoj Gori podržala brojne projekte i inicijative usmjerene na mlade i na njihovu inkluziju u društvo i obrazovanje.

 

Ona je pohvalila to što je Crna Gora usvojila izmjene i dopune Zakona o postupanju prema maloljetnicima.

Kako je istakla, te izmjene podrazumijevaju zaštitu dostojanstva djeteta.

 

„Veoma je važno da se zadrži sistem koji je usmjeren na resocijalizaciju i obrazovanje“, kazala je Isakson.

 

Prema njenim riječima, budući razvoj pravosuđa za maloljetnike treba da se fokusira na izgradnju funkcionalnih i specijalizovanih institucija, na koordinisanu edukaciju stručnog kadra, kao i na razvoj i širu primjenu alternativnih mjera i sankcija.

 

„Zatvorski sistem treba da se koristi samo kao krajnja mjera“, dodala je Isakson.

 

Ona je rekla da vršnjačko nasilje ima mnogo oblika.

 

„Neki su vidljiviji od drugih. Rješavanje ovog problema zahtijeva zaista veliku svijest i puno aktivnosti nastavnika i roditelja. Moraju da postoje jasne strategije koje osiguravaju da djeca, tinejdžeri i odrasli znaju šta treba da rade kada budu izloženi vršnjačkom nasilju, kada mu prisustvuju ili kada čuju za njega“, dodala je Isakson.

 

Ona smatra da temu nasilja na internetu treba ozbiljno shvatiti.

 

Isakson je kazala da je EK u februaru pokrenula akcioni plan protiv internet nasilja, čiji je cilj zaštita mentalnog zdravlja mladih online.

 

„Ključni element ovog akcionog plana je uvođenje aplikacije za prijavljivanje na nivou cijele EU putem koje žrtve online nasilja mogu da prijave zlostavljanje i da se putem aplikacije osiguraju dokazi i dobije pomoć“, rekla je Isakson.

 

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević rekla je da vršnjačko nasilje i razvoj maloljetničke delinkvencije nijesu izolovani incidenti, već odraz šireg društvenog konteksta u kojem mladi odrastaju i koji ih oblikuje.

 

Prema njenim riječima, taj kontekst je sve izazovniji, kako globalno, tako i u Crnoj Gori.

 

„Svjedočimo relativizaciji vrijednosti, pokušajima njihovog iskrivljavanja, sporim i nedosljednim institucionalnim reakcijama i prebacivanju odgovornosti“, rekla je Uljarević.

 

Ona je kazala da se upravo zato o tim pojavama ne može govoriti parcijalno.

 

„One zahtijevaju sistemski, koordinisani odgovor“, dodala je Uljarević.

 

Ona je rekla da je istraživanje koje je sproveo CGO pokazalo da na nivou opšte populacije 65,7 odsto ispitanika smatra da je vršnjačko nasilje povremeno ili često prisutno, a preko dvije petine, 44,2 odsto, navelo je da poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.

 

„Među srednjoškolskom populacijom slika je još alarmantnija. Čak 89 odsto ispitanika prepoznaje vršnjačko nasilje u svojoj sredini, bilo da je to povremeno, često ili rijetko, a više od petine navodi da su lično bili žrtve, dok preko polovine poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja“, rekla je Uljarević.

 

Ona je dodala da, kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, više od polovine odraslih, 55,7 odsto, vidi je kao realnu i prisutnu pojavu, dok svaki četvrti ispitanik poznaje maloljetnika koji je bio u sukobu sa zakonom.

 

„Čak i da uzmemo da smo mala sredina, mislim da su ovo podaci koji nijesu samo poziv za djelovanje. Poziv za djelovanje su i konkretni, uznemirujući slučajevi među mladima o kojima vrlo često čujemo sada već i preko medija“, kazala je Uljarević.

 

Ona je kazala da fokus mora biti na prevenciji, i to kroz obrazovanje, osnaživanje mladih, dostupnu psihološku podršku, ali i kontinuiranu edukaciju onih koji rade sa djecom i mladima, posebno u prosvjeti i u policiji.

 

„Jer čini nam se da se podrazumijeva da te kategorije već imaju dovoljno znanja, a vrijeme nam nosi i mnogo različitih i novih oblika ovog nasilja. Samo tako možemo graditi dosljednu i odgovornu institucionalnu praksu“, rekla je Uljarević.

 

Ona smatra da nijedna institucija sama ne može riješiti ovaj problem.

 

„Potrebna je sadržajnija i kontinuirana saradnja između obrazovnog sistema, pravosuđa, policije, sistema socijalne zaštite, ali i medija i nevladinog sektora. Jednako je važno da javni diskurs ne normalizuje nasilje, već da gradi kulturu odgovornosti, empatiju i međusobno poštovanje, a tu značajnu ulogu imaju i političke strukture“, poručila je Uljarević.

 

Ona je rekla da način na koji se danas odnosimo prema mladima određuje društvo koje ćemo imati sjutra.

 

„Ako im ne obezbijedimo sigurno okruženje, jasne vrijednosti i funkcionalne institucije, rizikujemo da produkujemo nove cikluse nasilja i nepovjerenja, a to generalno ugrožava stabilnost samog društva“, kazala je Uljarević.

(kraj) tam/žug