Podgorica, (MINS-BUSINESS) - U dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, poznatijem kao Podgorički model, trebalo bi da postoji neka institucija koja bi bila posrednik, da bi zaživio taj način spašavanja solventnih kompanija, koje nemaju trenutnu likvidnost, smatraju u Privrednoj komori (PKCG). "U zemljama koje nemaju iskustvo i stučnost u finansijskom restrukturiranju neophodna je relevantna institucija koja bi preuzela ulogu posrednika. PKCG je do sada organizovala nekoliko informativnih sesija o nenaplativim kreditima. Razgovori sa privrednicima su pokazali da postoji interes i potreba za uključivanje u ovaj proces", kazali su Pobjedi iz PKCG komentarišuci predlog guvernera Centralne banke (CBCG), Radoja Žugića da svaka banka spasi po jednog većeg klijenta. U PKCG smatraju da je to restrukturiranje neophodno sprovesti tako da oživi kreditna i privredna aktivnost. "Do sada se restrukturiranje uglavnom svodilo na prolongiranje rokova otplate, bez uticaja na zaduženost dužnika i poboljšanje njegove kreditne sposobnosti. Iskustva pokazuju da je u većini slučajeva za povjerioce odnosno dužnike i državu povoljnije sporazumno finansijsko restrukturiranje od stečaja", ocijenili su iz PKCG. Zakon koji se odnosi na dobrovoljno finansijsko restrukturiranje je donesen u martu prošle godine i ima simbolične rezultate. U PKCG smatraju da je potrebna spremnost korporativnog sektora za restrukturiranje i uredno servisiranje restrukturiranih obaveza i banaka da sa privredom postigne fer dogovor, jer se ne može podrazumijevati da sve troškove snosi jedna strana. Iz PKCG su naveli da nekvalitetni krediti mogu uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost, a da je njihovo rješavanje imperativ za dužnike, povjerioce i državu. "Zbog kompleksnosti problema potrebne su koordinisane aktivnosti i učešce svih aktera u izgradnji i primjeni sveobuhvatne strategije. Javni i privatni sektor su svjesni da problem ovih kredita ne mogu riješiti banke bez pomoći Vlade. Neophodni su zajedinčki napori koje bi trebalo da prati ekonomski oporavak, u kombinaciji sa strukturnim reformama", saopštili su iz PKCG. Iako je bankarski sektor solventan i likvidan, visoke kamate i zaoštravanje kreditnih politika, kako tvrde, smanjuju kreditnu aktivnost, pa je rješavanje strukturnog kreditnog rizika ključno za njeno obnavljanje. "Svaki dalji rast nenaplativih kredita stvara rizik pada kreditne ponude i tražnje, cijene kolaterala, agregatne tražnje i finansijskih performansi realnog sektora. Zato je prioritet da se sveobuhvatno riješe nenaplativi krediti istovremenim #čišćenjem# bilansa banaka i usaglašavanjem obaveza sa mogućnostima dužnika i/ili smanjenje obaveza u bilansima dužnika", poručili su iz PKCG. Predstavnici Unije poslodavaca (UPCG) su kazali da očekuju da će preduzeća u finansijskim teškoćama biti zainteresovana da bar dio problema nelikvidnosti riješe kroz finansijsko restrukturiranje. Oni su dodali da nemaju precizne podatke o broju pokrenutih procedura. "Taj se proces može sprovoditi isključivo uz saglasnost dužnika i povjerioca, a ugovor se potpisuje u skladu sa potrebama i interesima obje strane. Neophodan je individualni pristup svakom preduzeću", smatraju u UPCG. Iz te asocijacije su dodali da u nelikvidnim firmama restrukturiranje kredita i oslobaanje sredstava omogućava njihovo angažovanje u proizvodnji i doprinosi izmirenju duga. "Za očekivati je da i banke prepoznaju mogućnosti i koristi od tog zakona u smanjenju broja i obima nekvalitetnih kredita", zaključili su iz PKCG. (kraj) jlb