• četvrtak, 24 jul 2025

Potrebna jeftinija struja i nove tehnologije

Potrebna jeftinija struja i nove tehnologije
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Da bi Kombinat aluminijuma (KAP) opstao potrebna je jeftinija struja i nove tehnologije koje bi smanjile kolièinu elektriène energije koja se troši na proizvodnju tone aluminijuma, ocijenjeno je na panel diskusiji u Podgorici. Biznismen Vasilije Milièkoviæ i poslanik Pokreta za promjene (PzP), Branko Raduloviæ složili su se da je neophodno obezbijediti nižu cijenu elektriène energije ili nove izvore koji bi snadbijevali KAP. Raduloviæ je na panel diskusiji Zbog èega nam se dogodio KAP, kazao da KAP za ingot, koji niko u svijetu više ne proizvodi jer je to škart, u elektrolizi troši više od 15 hiljada kilovat sati (KWh) po toni. »KAP bi sa kvalitetnim investicijama mogao plaæati tržišnu cijenu struje. Za to je potrebna jaka industrijska politika i zatvorena energetska prièa i na taj naèin bi nakon pet godina proizvodili suficit elektriène energije«, objasnio je Raduloviæ. On je kazao da je KAP najveæa crnogorska šansa, ali i propast. »KAP je zatoèenik Vlade u sjenci i interesnih grupacija kao što su biznismen Piter Mank /Peter Munk/, kompanija Glenkor, Standard banka, Vektra i ruski tajkuni«, rekao je Raduloviæ. Milièkoviæ je poruèio da da bez jeftine energije nema KAP-a, ali se i složio sa predsjednikom Demokratske partije socijalista (DPS) i bivšim premijerom, Milom Ðukanoviæem da je na propast fabrike uticala i recesija i pad cijene aluminijuma na svjetskom tržištu. On je dodao da se sa bivšim premijerom i, kako ga je nazvao, novim portparolom En plus grupe, slaže da je KAP uspješno poslovao prvih par godina jer kako je napomenuo »da su potpuno nepismeni ljudi vodili KAP, ostvarivali bi enormni profit jer su imali poklonjenu struju«. »Potrebna je tehnologija koja može da spusti kolièinu elektriène energije za proizvodnju tone aluminijuma i to drastièno«, rekao je Milièkoviæ. On je dodao da izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Enriko /Enrico/ Malerba sada kuka i hvata se za glavu dokle mu je KAP doveo kompaniju. On tvrdi da je EPCG, zbog subvencija koje je godinama davala KAP-u, kasnije »invalidno privatizovana«. »Cijena koštanja struje u Termoelektrani (TE) Pljevlja je prošle godine bila 47,7 EUR po megavat satu (MWh), a KAP veæ tri godine ne može da plati ni subvencioniranu elektriènu energiju koja je ispod 20 EUR i duguje 32 miliona EUR«, poruèio je Milièkoviæ. On se pitao šta bi KAP radio sa TE Pljevlja da mu je država prodala, ako je cijena proizvodnje duplo veæa od one koju sad plaæaju. Prema njegovim rijeèima, ruski partner u KAP-u bi sigurno zatvorio pljevaljsku TE. Prema njegovim rijeèima, Malerba i sam priznaje da ovih dana uvozi struju po duplo veæoj cijeni nego što je daje KAP-u. »Jako je indikativno Malerbino æutanje. Zamislite Italijana koji je koji je došao iz države u kojoj je profit svetinja koji æuti èitavo ovo vrijeme i ne smije da pisne o subvencijama«, kazao je Milièkoviæ. Milièkoviæ i Raduloviæ su potvrdili da su 2005. na okruglom stolu o privatizaciji KAP-a poslanici Socijaldemoktratske partije (SDP), Jusuf Kalamperoviæ, Ranko Krivokapiæ i Rifat Rastoder podržali privatizaciju i da su oni, kao i DPS, odgovorni za sudbinu fabrike, iako, kako su kazali »sada peru ruke od toga«. Profesor Filip Kovaèeviæ je kazao da se Crnoj Gori desio KAP jer joj se desio Ðukanoviæ. »Kao najodaniji sljedbenik profesora Veselina Vukotiæa, Ðukanoviæ i njegova družina su pod ideološkom floskulom neoliberalnog ekonomskog modela rasprodali prirodna bogatstva Crne Gore i razorili njenu privredu«, naveo je Kovaèeviæ. Prema njegovim rijeèima, KAP je samo najveæa i najdramatiènija od svih korupcionaških afera privatizacije u Crnoj Gori. »KAP je u posljednjih 15 godina samo sredstvo za izvlaèenje novca od crnogorskih graðana za raskalašne potrebe i raskošan život jedne autoritarno kriminalne oligarhije«, rekao je Kovaèeviæ. Na panel diskusiju su bili pozvani premijer Igor Lukšiæ, ministar ekonomije Vladimir Kavariæ, ministar finansija Milorad Katniæ, predsjednik Komisije za kontrolu i praæenje privatizacije, Andrija Mandiæ, izvršni direktor En plus grupe, Aleksej Kuznjecov i izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG), Enriko Malerba, ali se niko od njih danas nije pojavio. Panel diskusija je organizovana jer je, kako su naveli organizatori, Nevladina organizacija Udruženje manjinskih akcionara EPCG, u posljednjih mjesec kulminirala dugogodišnja agonija u energetsko-aluminijskom sektoru, a koju je dramatiènom uèinilo Vladino saopštenje, da su za KAP izdali nekoliko garancija stranim kreditorima u visini 132 miliona EUR, koji sa kamatama iznosi preko 200 miliona EUR, a to æe platiti graðani i poreski obveznici. (kraj) god/bvm