• četvrtak, 24 jul 2025

Potrebna parlamentarna istraga o KAP-u i DKP-u

Potrebna parlamentarna istraga o KAP-u i DKP-u
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Socijalistièka narodna partija (SNP) inicirala je pokretanje postupka za otvaranje parlamentarne istrage i obrazovanje Anketnog odbora za prikupljanje informacija o postupanju nadležnih državnih organa u zaštiti imovine i javnog interesa prilikom prodaje Duvanskog (DKP) i Kombinata aluminijuma (KAP). Poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanoviæ kazao je da postoji potreba da se kroz institut parlamentarne istrage i formiranjem Anketnog odbora, Skupština bavi postupcima privatizacije odnosno oèuvanja državne i imovine akcionara i zaposlenih u KAP-u i DKP-u, imajuæi u vidu koliko dugo teèe proces prodaje, odnosno devastacije te imovine. “Saèinili smo nacrt predloga odluke o otvaranju parlamentarne istrage i sa tim smo upoznali klubove Demokratskog fronta (DF) i Pozitivne Crne Gore, kako bismo kroz konsultacije došli do potrebnog broja poslanika, odnosno njih 27”, kazao je Damjanoviæ na konferenciji za novinare. U toj partiji u kratkim rokovima oèekuju odgovor od predstavnika klubova DF-a i Pozitivne i procesuiranje te inicijative u parlamentarne procedure. Damjanoviæ, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, ranije je podnio inicijativu za konsultativno saslušanje u vezi sa poslovanjem DKP-a, koja nije dobila potrebnu veæinu poslanika iz vlasti. “Procjena je bila da zbog važnosti ove teme za državni i javni interes, postoji potreba da se iskoristi mehanizam koji Skupština ima na raspolaganju, odnosno parlamentarna istraga i formiranje Anketnog odbora”, dodao je Damjanoviæ. Poslanik SNP-a, Velizar Kaluðeroviæ ocijenio je da sve što je vlast uradila povodom privatizacije i prodaje KAP-a predstavlja izdaju ekonomskih interesa države. “I u KAP-u i DKP-u država je bila veæinski akcionar, a do sada se nijedan državni organ nije bavio pitanjem uspješnog, odnosno neuspješnog gazdovanja državnom imovinom”, naveo je Kaluðeroviæ. On je rekao da ta partija podnosi predlog da se sprovede parlamentarna istraga, s obzirom da se radi o desetinama i stotinama miliona vrijednoj državnoj imovini. “Država je, pored toga što je bila veæinski akcionar u KAP-u prije njegove prodaje, u trenutku kada je uveden steèaj direktno potraživala 150 miliona EUR po osnovu garancija koje su izdate i plaæene cijene za elektriènu energiju”, precizirao je Kaluðeroviæ. Kako je dodao, predstavnik Vlade u Odboru povjerilaca dao je saglasnost, u ime Vlade, i KAP je prodat za 28 miliona EUR. “U DKP-u uveden je steèaj i donijeta je odluka o prodaji za 13,2 miliona EUR, a tada je država potraživala 30 miliona EUR po osnovu neplaæenih poreza, akciza i drugim osnovama”, rekao je Kaluðeroviæ. Prema njegovim rijeèima, Vlada i drugi nadležni organi vukli su odreðene poteze da se poveæa vrijednost imovine KAP-a i DKP-a, ali tek nakon što je ona prodata i privatizovana. Na taj naèin korist od uveæanja te imovine nije i neæe imati država nego oni koji su postali veæinski vlasnici ili kupci te imovine. “Nakon prodaje, podruèje Kombinata proglašeno je biznis zonom i kroz navodnu razmjenu zemljišta novom vlasniku pripalo je oko pola miliona kvadrata zemljišta, za koje nije plaæena cijena”, rekao je Kaluðeroviæ. Mjesec nakon što je zakljuèen ugovor o prodaji svih nepokretnosti DKP-a, kako je podsjetio, Vlada i Glavni grad su sa vlasnikom nepokretnosti DKP-a, Zetagradnjom, zakljuèili sporazum. Oni su nakon što su prodali državnu imovinu preuzeli obavezu da na toj lokaciji urade sve što se tièe prostorno planske dokumentacije. “Zbog èega Glavni grad i Vlada to nijesu uèinili ranije, pa da njena vrijednost bude višestruko veæa i da država bude u prilici da naplati makar ono što su njena direktna potraživanja”, pitao je Kaluðeroviæ. On je naveo da bi Skupština u konkretnom sluèaju utvrðivala èinjenice da li su nadležni organi ulagali pravna sredstva u ciju zaštite državne imovine kao dijelu imovine KAP-a i DKP-a, odnosno predmet parlamentarne istrage je rad državnih organa, u sluèaju da neko pokuša da traži izgovore za negativan odnos prema podnošenju istrage, jer je u tim preduzeæima u toku steèajni postupak. Poslanik SNP-a, Neven Gošoviæ kazao je da je ta stranka smatrala potrebnim da Skupština otvori parlamentarnu istragu i obrazuje Anketni odbor, èime ujedno ta partija pokreæe parlamentarne aktivnosti. “To smo uradili nakon èinjenice da su u osnovi popunjeni oni neposredni razlozi koji su uslovili da krajem jula napustimo rad parlamenta”, dodao je Gošoviæ. (kraj) sam