Podgorica, (MINA) – Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo spremni su za primjenu mjera iz Nacrta akcionog plana za praæenje sprovoðenja preporuka Evropske komisije, poruèili su danas njihovi predstavnici, dok parlamentarna opozicija smatra da su za pregovore umjesto akcionih planova neophodne akcije. U Podgorici je danas održana javna rasprava povodom Nacrta akcionog plana za praæenje sprovoðenja preporuka iz Mišljenja Evropske komisije (EK), o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korpupcije. Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojeviæ, kazao je da je kao graðanin zabrinut zbog dešavanja u Crnoj Gori. »Želim da protestujem u smislu odnosa Vlade prema metodologiji koju je neophodno primjeniti da bi ispunili uslove Evropske unije (EU). Unija od nas precizno traži da im isporuèimo rezultate, ne da ih obavještavamo o akcionim planovima, reformama, izmjenama zakona«, kazao je Medojeviæ. On smatra da su rezultati do 31. jula neophodni, kako bi pregovori o pristupanju EU bili zapoèeti do kraja ove godine. »Nama trebaju akcije, a ne akcioni planovi«, kazao je Medojeviæ. On je kao primjer naveo Akcioni plan zemlje koja je sada èlanica EU i kazao da se u tom dokumentu predviða istraga protiv lidera mafijaških organizacija kao i rješavanje uliènih ubistava, èega, kako je kazao, u dokumentu Crne Gore, nema. »Zadaci su vrlo konkretni, moramo da razriješimo sva ubistva koja imaju politièku pozadinu, za koje narod sumnja da iza njih stoje službe bezbjednosti. Jer ako ne otkrijete odreðena ubistva za deset godina u nedemokratskim i netransformisanim društvima smatra se da su ih izvele službe bezbjednosti«, rekao je on. Medojeviæ smatra da dokumentu nedostaje i analiza propusta u djelovanju službi bezbjednosti, policije, tužilaštva i pravosuða. Akcije koje, kako je rekao, nema u dokumentu je ogranièavanje tržišta organizovanog kriminala. Prema rijeèima Medojeviæa, èinjenica je da su bezbjednosne službe »potpuno profesionalno« izvršile jedan zadatak – da ne doðe do promjene vlasti u Crnoj Gori. »Mi imamo drugi zadatak – da oèistimo Crnu Goru od organizovanog kriminala i kljuèni poèetak je analiza da li neko u bezbjednosnim strukturama ko treba da se bori protiv organizovanog kriminala bio i jeste na spisku organizovanog kriminala, da li nekog od ljudi iz bezbjednosnog sektora organizovani kriminal finansira«, naveo je Medojeviæ. On je poruèio ministru pravde, Dušku Markoviæu da, kao èovjek koji je znaèajan dio svoje profesionalne karijere proveo u bezbjednosnim službama, ima pojaèanu odgovornost da u dokument stavi i analizu i osvrt na to »šta je to što u organizaciji bezbjednosnih službi, od policije do ANB spreèava te institucije da se suoèe sa organizovanim kriminalom«. Markoviæ je ocijenio da se, iako Vlada još nije usvojila akcioni plan, mnoge predviðene mjere veæ realizuju. »Prije svega zbog toga što su predviðene programom borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i strategijom reforme pravosuða«, naveo je on. »Statistika izruèenja crnogorskih džavljana pravosudnim organima Srbije, Hrvatske i Italije i odnosi izmeðu traženih i odobrenih ekstradicija jasno pokazuje da Crna Gora nije i nikada neæe biti utoèište kriminalcima«, rekao je Markoviæ. On je kazao da Crna Gora nije zemlja kriminala i korupcije. "Ali jeste država koja na svom daljem evropskom putu mora unaprijediti mehanizme za borbu protiv ovih pojava i ostvariti nove, konkretne rezultate«, rekao je Markoviæ. On je zadovoljan što, kako je rekao, u borbi protiv organizovanog kriminala imaju novog saveznika na nacionalnom nivou, a to je civilni sektror. »Uspostavljanje komunikativno-liberalnog modela izmeðu državnih institucija i civilnog društva, uvjeren sam, dovešæe do sinergije društvenih potencijala i brzih, konkretnih i mjerljivih rezultata«, objasnio je Markoviæ. Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica ocijenila je da je crnogorsko sudstvo odgovorno pristupilo realizaciji mjera iz akcionog plana i kazala da æe u predviðenim rokovima dovršiti svoje aktivnosti. Medenica je rekla i da se uveliko radi na utvrðivanju programa obuke nosilaca pravosudne funkcije o borbi protiv korupcije i u cilju njenog boljeg prepoznavanja i efikasne borbe. Vrhovni državni tužilac Ranka Èarapiæ smatra da je, osim formalno-pravnog osnova, bitno i suštinsko jaèanje nezavisnosti pravosuða i državnih tužilaca. »Mi u institucijama ne sjedimo skrštenih ruku, zapravo uveliko idemo u susret ispunjavanju obaveza iz buduæeg akcionog plana za koji znamo da æe biti naša obaveza u buduænosti«, rekla je Èarapiæ. Direktor Uprave policije Veselin Veljoviæ poruèio je da æe policija procesuirati svakog za koga budu dokumentovane relevantne ènjenice u vezi sumnje da su poèinjena koruptivna ili krivièna djela organizovanog kriminala. Izvršni direktor MANS-a, Vanja Æaloviæ, ocijenila je neozbiljnim što je, kako je rekla, 19 mjera u oblasti vladavine prava iz Akcionog plana dovoljno da se uradi sve što je potrebno. Prema njenim rijeèima, interesantno je da Medenica i Èarapiæ nijesu ukazale da je zaboravljeno da se predvidi da one treba da budu razriješene sa funkcija sa kojih kontrolišu sve što postoji u sudstvu i tužilaštvu. »Iznenaðena sam da Èarapiæ, koja je rekla da tužioci žele više nezavisnosti, nije potencirala da to treba da bude dio Akcionog plana«, kazala je Æaloviæ. Ona, kako je dodala, ne vidi razlog da se, ako je Vlada usvojila Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, taj dokument stavlja kao jedna mjera u Nacrtu akcionog plana. Ona je upitala Veljoviæa da li je moguæe da se pet godina njegov resor obuèava i reorganizuje, kao i tužilaštvo i sudstvo, a da nemaju ništa novo da kažu. »Pet godina se reorganizujete, usvajate pravilnike, zapošljavate, kupujte opremu i opet nemate šta drugo da nam kažete, nego to da stavite u akcioni plan vezano za borbu protiv organizovanoig kriminala«, rekla je Æaloviæ. Ona je navela i da u dokumentu nema predviðenog formiranja Agencije za borbu protiv korupcije. »Neophodno je da dio koji se odnosi na korupciju, organizovani kriminal i dio koji se odnosi na vladavinu prava bude regulisan jednim dokumentom – Akcionim planom za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala ili da taj dokument ukinemo, da ne bi imali desetak akcionih planova«, ocijenila je ona. Poslanik Nove srpske demokratije Goran Daniloviæ smatra da je parlament »izguran iz procesa«. Njegova stranka je, kako je podsjetio, predlagaè akta o osnivanju nacionalnog ogranka parlamentaraca Crne Gore za borbu protiv korupcije. »Skupština ne može da se zaobiðe, neko mora da nadgleda proces borbe protiv organizovanog kriminala, niko nije pozvaniji od parlamenta«, kazao je Daniloviæ. Njemu, kako je dodao, nije jasno da rukovodstvo dvije partije koje èine veæinu u parlamentu smatra da parlament ne treba da se miješa u taj posao. »Postavljam javno pitanje ko æe da kontroliše«, kazao je on, dodajuæi da æe tražiti podršku od kolega iz opozicije za vanrednu sjednicu parlamenta u februaru, kako bi dobili nacionalni ogranak. Markoviæ je kazao da je prošle sedmice proslijedio pismo predsjedniku parlamenta sa sugestijom da se parlamentarno nacionalno tijelo vezano za praæenje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije formira. Ta obaveza, kako je podsjetio, proizilazi iz Rezolucije koju je parlament usvojio. Poslanik Demokratske partije socijalista Radivoje Nikèeviæ kazao je da æe parlament imati onoliku ulogu koliko budu zajedno odradili u parlamentu i bolje se organizovali. »Bilo bi dobro da se u ovom procesu do kraja otvormo i u parlamentu razgovaramo, nema potrebe da ovdje otvaramo pitanja. Mislim da nema rasprave na bilo kom nivou, a da ne možemo otvoriti bilo koje pitanje koje se tièe nas svih na planu unaprijeðenja rada parlamenta i našeg odgovora u ovom procesu evropskih integracija«, poruèio je Nikèeviæ. (kraj) boj/mil