Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Region Mediterana suočava se sa višestrukim krizama koje su pogoršane posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i potrebne su snažnije trgovinske veze i zajednička ulaganja kako bi se osigurala energetska i prehrambena sigurnost za sve države regiona. To je poručeno na prvom Euro-mediteranskom i zalivskom ekonomskom forumu Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM), na kome je učestovovao poslanik Skupštine Crne Gore Dragan Krapović. Kako je saopšTeno iz Skupštine, sagovornici su se saglasili da se region suočava sa višestrukim krizama koje su pogoršane posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. „Shodno tome je istaknuta potreba za snažnijim trgovinskim vezama i zajedničkim ulaganjima kako bi se osigurala energetska i prehrambena sigurnost za sve zemlje regiona", navodi se u saopštenju. Dodaje se da su klimatske promjene jednoglasno prepoznate kao zajednički izazov za koje su potrebne snažnija saradnja i veća regionalna ulaganja u klimatsku otpornost i tranziciju na obnovljive izvore energije, u što kraćem roku. „Dodatno je naglašeno da su inovacije ključne za jačanje ekonomije, te da je potrebno promovisati mehanizme finansiranja i javno-privatno partnerstvo. Konačno, ulaganje u ljudski kapital, uključujući mlade i žene, smatra se ključnim za ekonomski napredak regiona, saglasni su prisutni“, piše u saopštenju. Postizanje neutralnosti od ugljenika do 2050. godine, kako se ističe, predstavlja velik izazov, ali i priliku da se diversifikuju energetski potencijali u regionu. „Strateška saradnja je ključna za ostvarivanje energetske sigurnosti, a postoji takva potreba i za uspostavom stabilnog regulatornog i tržišnog okvira za privlačenje dugoročnih ulaganja, saglasni su sagovornici“, navodi se u saopštenju. Krapović je, u svojstvu predsjednika Sektorske grupe za promociju turizma u okviru PAM Panela za trgovinu i investicije, učestovao u okviru šeste plenarne sesije Foruma, na temu „Najbolje održive prakse za ponovno pokretanje sektora turizma“. Krapović je istakao da turizam čini 15 odsto regionalnog bruto društvenig proizvoda (BDP) i da je porastao preko 75 odsto od 1995. godine. „Svjesni svih relevantnih ekonomskih prednosti kojima značajno doprinosi sektor turizma, od ključne je važnosti da prihvatimo nove i održive prakse, ali ujedno uzmemo u obzir sve društvene, ekonomske i ekološke uticaje na ovaj sektor“, rekao je Krapović. Ruska invazija na Ukrajinu i dugotrajni efekti pandemije kovida-19, prema njegovim riječima, nastavljaju ozbiljno da koče rast turističkog sektora, koji predstavlja jedan od najvažnijih izvora prihoda u regionu Mediterana. „Shodno tome, zajedno, kao odgovorna društva moramo insistirati na izradi održive transformacije turističke privrede koja će predstavljati regionalni prioritet“, poručio je Krapović. On je ukazao da su države koje se nalaze u euro-mediteranskom i zalivskom regionu vodeće svjetske turističke destinacije, sa više od 300 miliona turista, koje privlače blizu 30 odsto svih posjetilaca na svjetskom nivou. Krapović je dodao da je Sredozemno more druga najpopularnija destinacija za krstarenje, čija je industrija u konstantnom rastu, ali koja uporedo predstavlja glavni izvor buke, zagađenja vazduha i vode. „Bez obzira na to, Mediteranski basen je žarište klimatskih promjena, činjenicom da temperature rastu mnogo brže od globalnog prosjeka, ozbiljno ugrožavajući naše ekosisteme i samim tim jednu od privrednih grana sa najvećim prilivom kapitala“, naveo je Krapović. On je kazao da, zbog sve veće zabrinutosti zbog kvaliteta voda, PAM nastavlja da sarađuje sa relevantnim međunarodnim organzacijama, kao što je REMPEC, kako bi pomogao priobalnim državama da se adekvatno spreme i daju što kvalitetniji odgovor kada je u pitanju zagađivanje mora od brodova i industrijskih udesa. „Da bismo u potpunosti razradili održivu strategiju, prije svega moramo prihvatiti da su klimatske promjere naša stvarnost, te shodno tome istražiti duboku povezanost između turizma i klimatskih promjena“, naveo je Krapović. Kako je istakao, mora se primijeniti pristup Plave ekonomije koja u svom konceptu tretira odnos okeana i mora i problema siromaštva i ekonomskog razvoja zemalja koje zavise od ovih voda. „Dakle, potrebno je intenzivirati promovisanje i ujedno obezbijediti obnovu i zaštitu priobalnog i morskog ekosistema, činjenicom da naša društva zavise od održivog korišćenja morskih resursa. Imajući u vidu fragmentiranu prirodu turizma, potrebno je implementirati strukturiran i snažan sistem upravljanja kako bi se osigurala održiva transformacija turističkog sektora na regionalnom nivou“, objasnio je Krapović. On je kazao da PAM radi sa UNEP-om na setu smjernica za parlamentarce, čiji je cilj zaštita i prevencija Sredozemnog mora od obalne erozije. Prema riječima Krapovića, smjernice će podržati parlamentarce u izradi politika zaštite životne sredine i u postizanju kvalitetnijeg sprovođenja Barselonske konvencije i njenih protokola. „Učinkoviti politički alati ključni su za transformaciju turističkog sektora, te s toga cijenim da ćemo kroz regionalnu saradnju i parlamentarnu diplomatiju uspjeti podržati međunarodni dijalog i redefinisati turistički sektor", zaključio je Krapović. (kraj) nim