Podgorica, (MINA) – Učesnici debate, koju je danas oragnizovao Institut za medije Crne Gore (IMCG), založili su se za strože kažnjavanje govora mržnje, saopšteno je iz te organizacije. Iz IMCG su kazali da su učesnici debate „Za mržnju nemamo kad - kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija“ ukazali na ogromnu društvenu štetu koju uzrokuje poplava govora mržnje u javnom prostoru. Navodi se da su se učesnici založili za strože kažajavanje tog nezakonitog vida komunikacije. Učesnici debate, koju je IMCG organizova u susret Danu novinara Crne Gore, pozvali su na proaktivniji djelovanje svih u lancu odgovornosti, kako bi se spriječile teže društvene posljedice. Iz IMCG su naveli da je posebno ukazano na odgovornost političara koji „zapaljivom“ retorikom, kako je ocijenjeno, doprinose porastu uvredljivog i govora mržnje u javnom prostoru. „Učesnici, pravni stručnjaci, predstavnici regulatora, kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, novinari saglasili su se da su tradicionalni i etablirani mediji u Crnoj Gori „otporniji“ na govor mržnje, u odnosu na onlajn portale i onlajn medije“, kaže se u saopštenju. Dekanica Pravnog fakulteta, Aneta Spaić, ocijenila je da i pored adekvatnog regulatornog okvira, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovora na potrebu suzbijanja govora mržnje, da on nije uvezan, i da pored upozorenja Savjeta Evrope nema sistematičnog praćenja šta na tom polju rade Ministarstvo pravde, policija i sudovi. „Krivična djela izazivanja govora mržnje se najčešće ne procesuiraju, a veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima“, kazala je Spaić. Ona je navela je da je od 275 prijava tokom 2019. i 2020. godine, trećina odbačena, da su svega dvije bile osuđujuće sa kaznom od četiri mjeseca i uslovnom, dok su ostale bile novčane, sa najvisočijom kaznom od 600 EUR. „To bi u narednom periodu trebalo biti promijenjeno i kaznenu politiku kreirati u pravcu osvješćivanja i istinske svrhe kaznene politike u Crnoj Gori“, istakla je Spaić. Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić je kazala da se mjere na suzbijanju govora mržnje moraju „više usmjeriti na odgovornost onih koji su ga izrekli, a ne isljučivo na ograničenje kanala komunikacije kojima se ona širi“. Bakić je istakla poražavajući porast govora mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu. „To nije borba jedne institucije, već čitavog društva i ako želimo efikasnost moramo se bolje uveziti i ići na srž problema-na protagoniste govora mržnje koji su često zaštićeni poslaničkim i drugim iminuitetima i ostaju izvan ove priče“, navela je Bakić. Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobradžić, istakla je odgovornost političara u širenju zapaljivog govora. Dobradžić je apelovala na jačanje kulture dijaloga, podizanje svijesti, a posebno na edukaciju mladih. Stručnjak za medijsko pravo iz organizacije Global Rights Hub, Peter Norlander, kazao je da praksa zemalja u Evropskoj uniji (EU) pokazuje sve više pritužbi, da zemlje članice pojedinačno ne čine dovoljno na suzbijanju govora mržnje. Kako je kazao, u ovom trenutku se i na nivou EU i na nivou pojedinačnih zemalja kreiraju politike koje predviđaju strožiji pristup ovoj problematici. Norlender je istakao i potrebu kontinuirane edukacije građana kroz medijsku pismenost. Glavni urednik RTV Cetinja Mladen Zadrima, kako je saopšteno, založio se za jaču samoregulaciju i suzbijanje govora mržnje posebno u onlajn komentarima i na profilima društvenih mreža medija. Zadrima je naveo primjere iz prakse RTV Cetinja, uklanjane i moderiranje spornih kometara tokom nedavnih loklanih izbora na Cetinju. (kraj) nij