Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora je ostvarila određeni napredak u pogledu ekonomskih kriterijuma, ali su potrebni dodatni napori da bi se prevazišli uporni izazovi, naročito visok nivo javnog duga, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku. “U pogledu ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je pripremljena u razvijanju funkcionalne tržišne ekonomije”, navodi se u Izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid. Iz EK je ocijenjeno da su makroekonomska i fiskalna stabilnost ojačani, ali da su potrebni dodatni napori da bi se prevazišli uporni izazovi, naročito visok nivo javnog duga. “Ekonomija raste bez prekida od 2013. godine u okolnostima niske ili umjerene inflacije”, dodaje se u Izvještaju. Iz EK je saopšteno da je finansijski sektor poboljšao svoju solventnost i likvidnost. Međutim, izvozna baza mora da poboljša obim i kvalitet kako bi se smanjio trgovinski deficit. “Slabosti vladavine prava, uključujući nepoštenu konkurenciju od neformalne ekonomije, negativno utiču na poslovno okruženje. Tržište rada suočava se sa strukturalnim izazovima, što se ogleda u niskom učešću i visokoj stopi nezaposlenosti”, smatraju u EK. Crna Gora, da bi osigurala dugoročni rast, mora da nastavi napore na fiskalnoj konsolidaciji kako bi ojačala održivost javnih finansija, olakša rješavanje nekvalitetnih kredita, kao i da poboljša fleksibilnost tržišta rada kako bi se povećala stopa učešća i smanjila neformalnost. “Rast javnog duga je u velikoj mjeri usmjeren finansiranjem glavnog dijela autoputa Bar - Boljare. U 2016. godini, usporavanje rada autoputa i povećanje revizije bruto domaćeg proizvoda (BDP) je rezultirao samo blagim povećanjem javnog duga na 64,4 odsto BDP-a”, precizira se u izvještaju. Poslije nastavka radova na autoputu prošle godine, preliminarne procjene Ministarstva finansija pokazale su da je javni dug na kraju godine iznosio 66 odsto BDP-a. “Imajući u vidu visoke nivoe javnog duga, profil otplate i zaostajanje globalnih finansijskih uslova, od suštinskog je značaja izbalansirati budžetske strukture ka potrošnji koja podstiče rast i nastaviti napore fiskalne konsolidacije”, smatraju u EK. Crna Gora je, kako su kazali, ostvarila određeni napredak i umjereno je pripremljena u smislu kapaciteta za suočavanje sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Unije. “Izgradnja ključne infrastrukture u brojnim oblastima kao i razvoj ljudskog kapitala postavili su osnovu za poboljšanje konkurentnosti. Reforma obrazovanja je u toku, ali potrebni su veći napori kako bi se riješila neusklađenost vještina”, navodi se u izvještaju. Mala i srednja preduzeća (MSP) se, kako se dodaje, i dalje suočavaju sa brojnim izazovima, kao što su pristup finansiranju ili složenost regulacije. Potrebni su dalji napori kako bi se poboljšali ukupni izvozni rezultati lokalnih kompanija. “U cilju podrške dugoročnom rastu, Crna Gora treba da posveti posebnu pažnju nastavku razvoja istraživačkih i inovacionih kapaciteta kako bi se olakšale sinergije između akademskih institucija i preduzeća, razvijanju infrastrukture na fiskalno odgovoran način, poštujući konkurenciju i javnost pravila nabavke, kao i nastavku bavljenja neusklađenošću između ishoda obrazovanja i potreba tržišta rada”, kazali su iz EK. Prema ocjeni EK, nedovoljna i neadekvatna infrastruktura ostaje izazov. “Kvalitet putne mreže je ispod evropskih standarda, a njena rekonstrukcija i modernizacija napreduje u skladu sa planom, uključujući i izgradnju prioritetnog dionice autoputa”, naveli su iz EK. Željeznički sistem je jeftin, međutim, usluge su prilično ograničene, spore i zastarjele. Nekoliko sekcija odseka, kao i signalizacija se nadograđuju. “I aerodromi zahtjevaju veće kapacitete za brzorastući broj putnika. Modernizacija Luke Bar je u toku, naročito u kontejnerskom terminalu”, dodali su u izvještaju. Crna Gora, kako smatraju, mora da poboljša svoje izvozne performanse. U 2016. godini ukupna vrijednost trgovane robe i usluga su iznosile 103,4 odsto BDP-a, sa izvozom koji predstavlja samo 40,5 odsto BDP-a. “Zemlja ima malu koncentrisanu proizvodnu bazu na robu sa niskim dodacima. Međutim, izvoz usluga brzo raste zahvaljujući važnim investicijama na luksuznim turističkim objektima”, rekli su iz EK. Uvoz je u velikoj mjeri, kako se zaključuje, koncentrisan na energiju i hranu, dva sektora koja nude značajan potencijal za zamjenu uvoza. (kraj) sam/nar