Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Uzorci proizvoda od kukuruza i mesa, koje je analizirao Centar za zaštitu potrošaèa (CEZAP), odgovaraju zakonskim propisima, iako bi, kako je saopšteno, trebalo intervenisati da se pojedini djelovi važeæih pravilnika izmijene. Izvršni direktor CEZAP-a, Olga Nikèeviæ, saopštila je da su, kada su u pitanju mesni proizvodi, u okviru projekta Evropski potrošaèki most analizirani »Goranoviæ« i Pantomarket iz Crne Gore i Karneks /Carnex/ i Neoplanta iz Srbije. »Rezultati svih poizvoda koje smo analizirali su u okviru pravilnicima dozvoljenih rezultata. Meðutim postoje neke stvari koje su kontradiktorne«, rekla je Nikèeviæ na konferenciji za novinare. Ona je ocijenila da bi možda trebalo intervenisati na izmjeni nekih djelova pravilnika. »Svaka èajna kobasica sadrži 4,5 do pet odsto soli, što je pravilnikom dozvoljeno, ali ako pojedete 100 grama u toku dana vi ste zadovoljili dnevne unos soli. Preko toga, ako èuvate i vodite raèuna o svom zdravlju, ne bi smjeli ništa slano da pojedete u toku dana«, objasnila je Nikèeviæ. Sama ta èinjenica, kako je poruèila, upuæuje na to da bi potrošaèi trebalo da vode raèuna šta kupuju i u kojoj mjeri konzumiraju odreðene proizvode. U okviru projekta, koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, uraðena je analiza pet uzoraka proizvoda od kukuruza na aflatoksine i 12 uzoraka proizvoda mesa na kvalitet. Sve analize uzoraka su obavljene u akreditovanoj laboratoriji za te poslove, Centru za ekotoksikološka ispitivanja. »Ovakva istraživanja su odlièna poruka potrošaèima kada kupuju da vode raèuna, a proizvoðaèima da redukuju sadržaj soli u èajnoj kobasici, a prije svega da se mijenjaju neki djelovi pravilnika«, dodala je Nikèeviæ. Specijalista sanitarne hemije, Milena Ðurišiæ, kazala je da rezultati ispitivanja èajne kobasice nijesu na nekom zavidnom nivou najviše zbog prisutne kolièine soli koja se kretala od 4,4 do 5,1 odsto. »Svi uzorci su hemijskim analizama okarakterisani kao slani, a konzumiranjem 100 grama ovakvog proizvoda zadovoljava se dnevni limit«, objasnila je Ðurišiæ. Takoðe u deklaracijama, kako je kazala, nije upisan podatak za energetsku vrijednost, izuzimajuæi proizvod »Goranoviæ«, a rijeè je o vrlo znaèajnoj grupi proizvoda u energetskom smislu. Analizirana je i stiješnjena šunka, èiji su analizirani proizvodi u organoleptièkom smislu dobri, s obzirom da su svi rezultati u granicama prosjeènih vrijednosti. »U smislu kvaliteta vrlo su bliski jedni drugima, a u pogledu sadržaja podataka u deklaracijama, proizvod firme »Goranoviæ« sadrži podatak o energetskoj vrijednosti, dok deklaracije ostala tri proizvoðaèa ovaj podatak nemaju«, rekla je Ðurišiæ. Organoleptièke osobine viršle, koja je takoðe analizirana, nemaju veæe odstupanje u odnosu na prosjeène vrijednosti utvrðene pravilnikom, ali ukupno sadržaj deklaracije i vrijednosti tih parametara vrstu Delikates Karneks izdvajaju u kategoriji kvaliteta te vrste priizvoda. Takoðe, zbog aktuelne situacije sa aflatoksinima analizirani su proizvodi od kukuruza proizvoðaèa iz Srbije, a svi rezultati su u granicama predviðenim zakonskom regulativom. »Ovakvo istraživanje je most izmeðu potrošaèa i proizvoðaèa, što za posljedicu može da ima i korekciju zakonske regulative«, zakljuèila je Ðurišiæ. (kraj) sam/jlb