Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnoj Gori je potreban novi pristup u upravljanju javnom potrošnjom koji æe planirati fiskalne resurse na rok od tri do pet godina umjesto jedne, uz stalno preispitivanje prioriteta na osnovu postignutih rezultata, ocijenili su danas struènjaci. »Ogranièene resurse koje Vlada ima na raspolaganju trebalo bi upotrijebiti za razvoj infrastrukture i pažljivo odabrane prioritete socijalne potrošnje koja æe obezbijediti visoku stopu ekonomskog rasta u dugoroènom periodu, u kontekstu društva koje brine o graðanima«, rekao je ministar finansija Igor Lukšiæ. On je otvarorio seminar o srednjoroènom fiskalnom planiranju koje æe biti instrument za primjenu novog pristupa upravljanja javnim finansijama. Lukšiæ je ocijenio da Vlada mora da uskladi potrošnju sa prioritetima i utvrdi da li je to pomjerilo njene strateške cljeve, što æe dovesti do jeftinije, transparentnije i efikasnije alokacije resursa u funkciji graðana. »Uvoðenje strogog srednjoroènog pristupa budžetiranju predstavlja preokret našeg usredsreðenja sa jednostavnog obezbjeðivanja makroekeonomske stabilnosti, koju smo ostvarili, ka formulisanju trajnog i ujednaèenog ekonomskog razvoja», kazao je Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, posebno treba investirati u oblasti kao što su obrazovanje, infrastruktura i poslovno okruženje, kako bi se Crna Gora transformisala u dinamiènu ekonomiju zasnovanu na znanju. Šef podgorièkog operativnog centra Evropske agencije za rekonstrukciju, koja Vladi pruža tehnièku pomoæ u upravljanju javnim finansijama, Rajner Frojnd /Rainer Freund/ ocijenio je da je Crna Gora napredovala u reformi javnih finansija, ali da je pred njom još dosta izazova zbog primjene novih procedura razvijenih i usklaðenih sa evropskim i meðunarodnim standardima. »To æe približiti Crnu Goru strateškom cilju evropskih integracija«, kazao je Frojnd, dodajuæi da æe EU na tom putu obezbijediti svu potrebnu pomoæ. Strani savjetnici smatraju da su osnovni ciljevi upravljanja javnim rashodima usklaðivanje resursa sa strateškim perioritetima i promocija efikasnog pružanja usluga. Srednjoroèni okvir javnih finansija podrazumijeva period od najviše pet godina i zahtijeva da godišnji budžet bude usklaðen sa njim. Tako se godišnje budžetiranje fokusira na promjene osnovnih podataka, a pregovori o budžetu se ne ponavljaju svakih 12 mjeseci, dok se planski period stalno produžava oduzimanjem prve i dodavanjem još jedne godine na kraju. Osnovni elementi ovakvog naèina planiranja su jasni ciljevi i procjene buduæe potrošnje, definisanje budžetske margine za svako ministarstvo ili sektor, kao i usvajanje pravila za ažuriranje prognoza. Ukoliko se pravilno primijeni, srednjoroèni okvir primorava Vladu da procijeni uticaj tekuæe potrošnje na buduæe budžete. Ocjena stranih konsultanata je da Crna Gora u naredne dvije godine mora održati stabilan ekonomski rast, nisku inflaciju i umjereno poveæanje plata, širiti poresku osnovicu, kontrolisati potrošnju i dug, nastaviti da vraæa ekonomiju u bankarski sistem, poveæava depozite i kredite privatnom sektoru, uz kontrolisanje uvoza i platnog bilansa. Za to su, kako kažu, potrebna puna liberalizacija cijena, dalje restrukturiranje, adekvatno kreditiranje uz njihov umjeren ukupan rast, niži porezi i kontrolisana fiskalna i politika plata. U fiskalnom sektoru to podrazumijeva smanjenje poreza i subvencija za preduzeæa, isplatu stare devizne štednje i kraj prihoda od privatizacije, a u monetarnom nižu tražnju za eurom, manje sive ekonomije i snažan rasta depozita i kredita. Glavnu opasnost u buduænosti, upozoravaju savjetnici, predstavlja kriza platnog bilansa prouzrokovana rastom kredita i plata, fiskalnom neravnotežom i meðunarodnim ekonomskim šokom, što vodi ka smanjenju novèane mase, likvidnosti banaka, krizi bankarskog sektora i podrivanju meðunarodnog povjerenja. (kraj) anf/kmh