Podgorica, (MINA) – Crnogorski Vrhovni državni tužilac smatra da je za uspješno suzbijanje organizovanog kriminala na duži rok potrebno veæe angažovanje organa otkrivanja - Uprave policije i drugih subjekata i najavila postavljanje još jednog zamjenika Specijalnog tužioca. “Neophodno je tehnièko opremanje, primjenjivanje meðunarodnih standarda, iskustava i umrežavanje sliènih kancelarija iz okruženja, sve u cilju bržeg i lakšeg otkrivanja kriviènih djela i njihovih izvršilaca”, kaže se Izvještaju Vesne Medenice za prošlu godinu. Taj dokument razmatraæe poslanici crnogorskog parlamenta na sjednici koja poèinje 19. juna. Medenica je najavila da æe, s obzirom na broj prijavljenih lica sa djelima organizovanog kriminala, biti postavljen još jedan zamjenik Specijalnog tužioca. Ocjenjuje se da je Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala u 2006. godini, zakonito i efikasno, u pretkriviènom i kriviènom postupku, znaèajno doprinijelo otkrivanju i suzbijanju organizovanog kriminala u Crnoj Gori, a time i jaèanju ustavnosti i zakonitosti. »Naèin rada i profesionalni pristup Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, uz punu saradnju sa Upravom policije, dao je rezultate koji zavrjeðuje pažnju domaæe pravne struke i meðunarodnih subjekata«. Na suzbijanju organizovanog, kao i svih drugih vidova kriminala, pored policije i Državnog tužioca znaèajno mjesto pripada i sudu. “Smatramo da bi taj doprinos suda bio znaèajniji ukoliko bi se rješavanje predmeta iz oblasti organizovanog kriminala stavilo u stvarnu nadležnost Viših sudova, kod kojih bi se formirala istražna i sudeæa Odjeljenja. U ovom pravcu, postignuti su i preliminarni dogovori koje treba realizovati kroz izmjenu organizacionog zakona”, navodi Medenica. Takvo mišljenje obrazlaže se èinjenicom da se radi o složenim i obimnim predmetima, za èije rješavanje je potrebno duže pravosudno iskustvo i specijalizacija u sudovima. To je i praksa svih pravosudnih sistema u okruženju, koja je pokazala, da uska specijalizacija sudija i osnivanje specijalnih odjeljenja, ima mnogo znaèajniju ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala. “Tome svi moramo da težimo”. Medenica je najavila da æe jedan od osnovnih prioriteta državnih tužilaca u narednom periodu biti uska specijalizacija nosilaca tužilaèke funkcije za krivièna djela sa elementima korupcije. To podrazumijeva implementacija Akcionog plana za sprovoðenje programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. »Neophodno je formiranje nacionalne komisije, koja æe inplementirati Akcioni plan. On mora biti u cjelosti realizovan, tako da koordiniranim djelovanjem svih nadležnih tijela kroz duže razdoblje moguæe je u znaèajnoj mjeri smanjiti korupciju u javnom sektoru«, navodi se u zakljuècima Vrhovnog državnog tužioca. Ocjenjuje se da je neophodno, pristupiti realizaciji Akcionog plana za implementaciju preporuka evropskog partnerstva, gdje su u obje aktivnosti ukljuèeni državni tužioci visokog nivoa. Istièe se da se u pravne propise moraju unijeti etièka naèela o politièkoj neutralnosti nosilaca javnih funkcija, zabrani sukoba interesa, kumulacije funkcija, ureðenju vršenja diskrecionih ovlašæenja. »Na svim nivoima vlasti moraju se usvojiti i etièki kodeksi, sa principima i preporukama Savjeta Evrope. Etièki principi moraju biti jasni, da bi nosioci javnih funkcija znali kako da ih primjenjuju, a javnost, na koji naèin može da kontroliše javne funkcionere«. Uloga etièkih pravila u zemljama koje se nalaze u tranziciji kao što je Crna Gora nije da zamijene pravnu normu. »Naprotiv, kao što su pokazala iskustva novih èlanova Evropske unije, najbolji efekti na suzbijanju korupcije i drugih oblika nedozvoljenih ponašanja, postižu se kumulativnim efektima, uvoðenjem pisanih pravila, zakona, koji se striktno poštuju i za èije nepoštovanje postoji krivièno-pravna, graðanska ili krivièna sankcija«, navodi se u zakljuècima. To podrazumijeva i jaèanje svijesti funkcionera na svim nivoima, potrebi usvajanja najviših etièkih standarda, kako bi djelovali na ostale zaposlene, snagom liènog primjera. »Visok nivo prisustva korupcije u tranzicionim zemljama Balkana, prouzrokuje štetne posledice, koje na duži rok, mogu da ugroze stabilnost krhkih demokratskih poredaka, i sputaju društveni razvoj, što ne smijemo dozvoliti i èemu se moramo oštro suprotstaviti na svim nivoima funkcionisanja«, navodi Medenica. Ona istièe da je postignuta puna ažurnost u progonu poèinilaca kriviènih djela i drugih kažnjivih djela, odnosno na zaštiti imovine Republike Crne Gore. »Prioriteti su i potpuna edukacija odreðenog broja državnih tužilaca u pravcu razrade voðenja finansijskih istraga i oduzimanje imovinske koristi steèene kriviènim djelom«. Da bi ostvarili zadaci na podruèju zaštite imovine Crne Gore, i progonu poèinilaca kriviènih djela, nužno je, uz kvalitetan rad i nadzor unutar državnih tužilaca, ostvariti programe o reformi pravosuða, osobito u edukaciji i informatizaciji pravosuða. »Bez savremenih naèina praæenja i nadzora nad predmetima u radu, stalnog usavršavanja zaposlenih, neæe se moæi ostvariti standardi koji su postignuti u zemljama EU«. Medenica smtra da æe u tome sigurno pomoæi i Zakon o edukaciji u pravosudnim organima, koji æe u dogledno vrijeme biti usvojen, i omoguæiti primjenu standarda prema veæem stepenu obuke nosilaca pravosudnih funkcija. »Uža specijalizacija je neophodna i za krivièna djela protiv bezbjednosti raèunarskih podataka, popularno nazvano kompjuterski kriminal. Za to za sada nema dovoljno znanja i iskustva, kao i obuka za djela vezana za berzanska poslovanja, kao i specifiène oblike pranja novca«, navodi Vrhovni državni tužilac. U narednom periodu, smatra Medenica, mora se više primjenjivati naèelo oportuniteta, posebno kod mlaðih lica i maloljetnih osoba, i time uticati na smanjivanje broja predmeta, odnosno na skraæivanju postupka pred sudovima. »Državni tužioci trebaju korišæenjem ovog instituta da nastoje da se pred sud izvedu samo najteži sluèajevi, koji to obzirom na težinu djela, lièna svojstva uèinioca, ili druge okolnosti zahtijevaju, a da se sudovi relaksiraju bagatelnih djela«. Primjena ovog instituta, kako se ocjenjuje, doprinijeæe smanjenju broja predmeta kod sudova, jer je to institut kojeg poznaju savremena zakonodavstva i to sa ciljem, da se stvari riješe bez otvaranja kriviènog postupka. Medenica u prošlogodišnjem Izvještaju ocjenjuje da izbor državnih tužilaca nije tekao oèekivanom dinamikom, na što državni tužioci nijesu mogli uticati. »Izbor državnih tužilaca treba izmjestiti iz parlamenta, èime bi struka dobila potpunu afirmaciju i veæi stepen odgovornosti«, zakljuèuje ona. (kraj) žug/isf