Pariz/Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Politike koje treba da daju odgovore na ekonomske rizike moraju se usmjeriti na uspostavljanje i održavanje makerokeonomske stabilnosti, poveæanje broja radnih mjesta, stabilizaciju javnih finansija i finansijskih tržišta i pronalaženje novih izvora energije, ocijenio je premijer Milo Ðukanoviæ u Parizu. On je, na sastanku Savjeta Socijalistièke internacionale, u okviru glavne teme o ekonomskom oporavku a prihvatljivom za sve èlanove društva, rekao da sve što se do sada dešavalo sa globalnom ekonomskom krizom još jednom opominje koliko su važni odgovorni pojedinci i vlade i naèini na koje se rješavaju pojedini problemi. On je rekao da je druga faza ekonomske krize, faza oporavka, izazovnija od suoèavanja sa krizom. „Izazovnija je zbog svoje kompleksnosti, turbulencija u finansijkim tokovima izazvanih, izmeðu ostalog, pravim ratom oko valutnih kurseva, kao i èinjenice da æe naèini oporavka i putevi kojima æemo krenuti, opredijeliti probleme sa kojima æemo se suoèavati u buduænosti“, rekao je Ðukanoviæ. On je kazao da je kriza pokazala da su ekonomije i društva danas, više nego ikada, èvrsto povezani. „Na nama je da putem pravih politika riješimo dugoroèno ukorijenjene probleme iz prošlosti i doprinesemo bržem i održivom oporavku ekonomije“, rekao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, potrebno je zajedno se suoèiti sa rizicima kao što su nezaposlenost, visok nivo javnog duga, nedostatak energije. „Nema potpunog izlaska iz krize dok ne obezbijedimo znaèajno smanjenje stopa nezaposlenosti. Ozbiljno se moramo pozabaviti pitanjem kako obezbijediti poslove za nove generacije koje stasavaju, nezavisno od sadašnje krize“, naveo je Ðukanoviæ. Kako je dodao, primjena novih tehnologija zahtijevaæe sve manje radne snage, što znaèi da pitanje daljeg rasta i razvoja nije samo ekonomski imperativ. „Pokrenuti ekonomiju, kreirati nova radna mjesta i istovremeno konsolidovati javne finansije i na dugi rok obezbijediti finansijsku stabilnost, izvršiæe pritisak na radna mjesta u državnoj administraciji“, kazao je Ðukanoviæ. Zato, kako je kazao, moraju se tražiti naèini da se paralelno radi na jaèanju privatnog sektora i smanjenju javnog duga. „To æe zahtijevati više meðusobnog razumijevanja i saradnje izmeðu politièkih lidera, poslovne zajednice i sindikata. Jaèanje povjerenja, poljuljanog poslednjom krizom, zahtijevaæe vrijeme. Ali, svi moramo biti svjesni da se javni dug ne može smanjiti poveæanjem zaposlenosti u državnim službama, veæ jaèanjem privatnog sektora“, rekao je Ðukanoviæ. On je kazao da je sve ozbiljnije suoèavanje sa nedostatkom energije ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju svake zemlje. „Istovremeno, cijena energije ima znaèajan uticaj na troškove života i kretanje siromaštva, zbog èega ovo pitanje ima znaèajnu socijalnu dimenziju“, dodao je on. Prema njegovim rijeèima, jedan od rizika odnosi se na spremnost „da se dalje otvaramo jedni prema drugima i više meðusobno saraðujemo“. On je kazao da se mora više ulagati u obrazovanje i podsticati inovacije. „Moramo restrukturirati javne finansije tako da smanjimo neproduktivna radna mjesta i sve što možemo izmjestimo iz države i pokušamo da ojaèamo saradnju sa privatnim sektorom kroz javno-privatna partnerstva“, poruèio je Ðukanoviæ. Kako je kazao, daljeg ekonomskog napretka, niti novih radnih mejsta, nema bez invesitcija i zato se mora više raditi zajedno na osmišljavanju krupnih projekata, posebno infrastrukturnih, koji æe privuæi nove investicije. (kraj) mil