Podgorica, (MINA) – U centralnom dijelu Crne Gore u narednom periodu ne može se oèekivai zemljotres jaèi od 5,5 stepeni Rihterove skale, saopštio je Veliša Šupiæ iz Seizmološkog zavoda. Zemljotres jaèine 4,5 stepeni Rihterove skale, sa epicentrom pet kilometara zapadno od Danilovgrada, registrovan je 24 minuta poslije ponoæi, dok je potres iste jaèine zabilježen i u utorak, 18 minuta nakon ponoæi, sa epicentrom na istom podruèju. Šupiæ je agenciji MINA rekao da potresi te jaèine ne bi trebalo da izazovu veæe materijalne štete u epicentralnom pdoruèju, izuzimajuæi manje pukotine na starijim objektima. Prema njegovim rijeèima, epicentri koji se dešavaju u centralnom dijelu Crne Gore, odgranice Albanije, preko podruèja Podgorice, Nikšiæa i dalje prema Hercegovini, dogaðali su se i do sada, ali nijesu prelazili jaèinu od 5,5 jedinica Rihterove skale. »U narednom periodu ne bi trebalo oèekivati zemljotrese preko 5,5 jedinica Rihterove skale, što bi u ovom sluèaju iznosilo na površini zemlje sedam do osam stepeni Merkalijeve skale«, precizirao je Šupiæ. On je kazao da je malo neobièno što su se dogodila dva zemljotresa, ali da se dogaða u pojedinim centralnim podruèjima da naknadni udar, ako je ono preksinoæ bio glavni udar, dostigne velièinu glavnog udara. »Ali uglavnom, u ovom dijelu Crne Gore ne bi trebalo oèekivati zemljotrese jaèe od 5,5 stepeni Rihterove skale«, kazao je on. Šupiæ je pojasnio da se zemljotres, koji se 1979. godine dogodio na podruèju primorja, ne može posmatrati zajedno sa potresima koji su se desili u centralnom dijelu države. »To je odvojeno podruèje crnogorskog primorja, gdje se oèekuju zemljotresi sa nekim vremenom popjavljivanja 70-80 godina, i imamo ponovljivost tih zemljotresa, dok je u centralnom podruèju najveæi moguæi dogoðeni zemljotres do sada 5,5 jedinica i to je ono što bi se u narednoj buduænosti moglo oèekivati«, rekao je on. Šupiæ je kazao da zemljotrese posmatraju na odreðenom podruèju, i da se u posljednjih 100 godina nije dogodio zemljotres koji prelazi jaèinu 5,5 jedinica Rihterove skale. Zemljotres te jaèine, kako je kazao, na površini zemlje bi izazvao ošteæenja na objektima i rušenja, ali ne velika, ako su objekti, kako je dodao, raðeni po propisima. Šupiæ je poruèio da je važno u tim situacijama biti pribran i ne panièiti. »Treba saèekati da drhtanje prestane na nekom adekvatnom mjestu ispod noseæih, konstruktivnih zidova. Ne praviti paniku i bježati na stepeništa, koja su najranjiviji djelovi objekta, nego saèekati na najsigurnijem mjestu da se drhtanje završi«, poruèio je Šupiæ. (kraj) boj/žug