Podgorica, (MINA) – Potrošnja alkohola u Crnoj Gori je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, izmeðu 12 i 13 litara èistog alkohola godišnje po glavi stanovnika, za sve starije od 15 godine. Šef kancelarije svjetske zdravstvene organizacijeu Crnoj Gori Mina Brajoviæ rekla je, da je potrošnja alkohola po glavi stanovnika u Crnoj Gori visoka i da prelazi evropski prosjek. Evropska unija je regija sa najvisoèijim stopama konzumiranja alkohola u svijetu - 2009. godine prosjeèna potrošnja alkohola u populaciji odraslih iznosila je 12,5 litara èistog alkohola, po glavi stanovnika. “Ako imamo u vidu èinjenicu da oko 30 odsto populacije ne konzumira alkohol, dolazimo do zabrinjavajuæeg podatka da je prosjeèna potrošnja po glavi stanovnika èak i veæa”, rekla je Brajoviæ na predstavljanju Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i njime uzrokovanih poremaæaja za period od naredne do 2013. godine. Ona je upozorila da od ukupno 22 najznaèajnija riziko faktora, alkohol na drugom mjestu, "gotovo uz rame sa upotrebom duvana, èiji se danak mjeri po godinama izgubljenim usljed invaliditeta i smrtnosti”. Ministar zdravlja Miodrag Radunoviæ kazao je da je u Crnoj Gori prvo društvo za borbu protiv alkoholizma postojalo još 1900. godine. “Danas preko sto godina i deceniju kasnije, rade samo dva kluba lijeèenja alkoholièara, i to u vrlo teškim okolnostima”, rekao je on. Radunoviæ je kazao da se procjenjuje da troškovi uzrokovani alkoholizmom iznose od dva do pet odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka. "Jedan od najznaèajnijih socijalnih uticaja njegove konzumacije ogleda se u kriminalu i nasilju što produkuje znaèajne troškove sudstvu i policiji”, naveo je on. Radunoviæ je ocijenio da je neophodno da politika za smanjenje štetnosti alkohola mora prerasti sektor zdravstva i ukljuèiti i obrazovanje, pravosuðe, socijalnu i poresku politiku, trgovinu, poljoprivredu, civilno društvo i privredne subjekte. On je podsjetio na podatak da oko 2,5 miliona ljudi godišnje u svijetu umire od posljedica povezanih sa alkoholom, i da se gotovo èetiri odsto svih smrtnih sluèajeva u svijetu može pripisati alkoholu - što predstavlja više smrtnih sluèajeva nego onih uzrokovanih HIV/AIDS-om, nasiljem ili tuberkulozom. U Strategiji koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja konstatuje se da u Crnoj Gori ne postoje detaljni empirijski podaci o prevalenci, kolièini i obrascima upotrebe alkohola u populaciji odraslih, buduæi da nije sprovedeno ciljano populaciono istraživanje o toj pojavi. Navodi se da je društvo prilièno tolerantno prema konzumaciji alkohola,” èak i pretjerana konzumacija se dugo vremena naširoko toleriše na svim nivoima, pa je teško motivisati korisnike da potraže tretman”. “Dvije treæine uèenika smatra da bi im, iako su maloljetni, bilo 'prilièno lako/izuzetno lako' nabaviti alkohol kada bi toželjeli”, piše u Strategiji. Kao problematièno izdvojeno je i to što ne postoje dnevne bolnice za lijeèenje zavisnika, kao ni odjeljenja za lijeèenje žena zavisnica od alkohola u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici. U Strategiji se navode deset kljuènih podruèja akcije- podizanje svijesti i posveæenosti problemu i preuzimanje obaveza, jaèanje uloge zdravstvenog sistema i aktivnosti u zajednici, definisanje efikasne politike i sprovoðenje mjera u oblasti vožnje pod uticajem alkohola. Meðu kljuènim prioritetima je i smanjenje dostupnosti alkohola, kontrola reklamiranja alkoholnih piæa i definisanje politike u oblasti njihovih cijena, smanjenje negativnih posljedica opijanja, smanjenje javno-zdravstvenog uticaja neregistrovanog alkohola (iz kuæne proizvodnje), kao i praæenje i nadzor. “Jedan od glavnih problema u lijeèenju zavisnosti od alkohola je taj što se pacijenti javljaju za pomoæ tek u poodmakloj fazi bolesti, sa veæ jako izraženim psihièkim, somatskim i socijalnim ošteæenjima”, piše u Strategiji. (kraj) mib/žug