Podgorica, (MINA) - Usluge Savjetovališta za osobe sa problemom kockanja, u protekloj godini koristilo je više ljudi nego 2013.godine, saopštila je koordinatorka te organizacije Tijana Ignjatov, i najavila nastavak preventivnih aktivnosti, prvenstveno namijenjenih omladini. Ona je kazala da je više od stotinu nastavnika i struènog osoblja po srednjim i osnovnim školama prisustvovalo radionicama za prevenciju problematiènog/patološkog kockanja kod uèenika. Ignjatov je navela da je kroz radionice, koje su držali obuèeni mladi volonteri, u nekoliko škola održano vršnjaèko savjetovanje na tu temu. “Što se tièe osoba i porodica koje su kontaktirale psihoterapeute u Savjetovalištu radi struène pomoæi, odraðeno je nekoliko desetina konsultacija i dijagnostièkih pregleda nakon kojih je odreðeni broj osoba, koje su na problematiènom ili patološkom nivou kockanja, ušao u struèni tretman”, rekla je Ignjatov agenciji MINA. Ona je podsjetila da Savjetovalište dvije godine postoji u Podgorici, pojašnjavajuæi da je poveæan broj onih koji dolaze po potrebnu pomoæ. “Ono što nas posebno raduje, jeste da osobe koje su prošle struèni tretman ili su pri kraju, upuæuju druge ljude i svoje prijatelje koji se bore sa istim problemom da se obrate Savjetovalištu”, kazala je Ignjatov. Na pitanje sa kojim problemima su se najèešæe suoèavali korisnici Savjetovališta u prošloj godini, Ignjatov je rekla da je jedan od najveæih zadataka osobe koja se nosi sa problematiènim/patološkim kockanjem uspješno održavanje apstinencije i reagovanje novim obrascem ponašanja nauèenim na tretmanu pri suoèavanju sa krizama. »Dodatno, jedan od važnih problema osoba koje su na tretmanu odvikavanja od kocke jeste uèenje korišðenja novca na racionalan nacin i, uopšte, život u realnom kontekstu. Jer, svijet u kom su živjeli dok su kockali jeste, kako sami kažu, jedan potpuno nerealan svijet«, navela je Ignjatov. Upitana koliko su se u prosjeku zadržavali korisnici u Savjetovalištu, Ignjatov je objasnila da psihoterapijski tretman traje izmeðu šest do 12 mjeseci. »Mada se èesto korisnici zadrže duže jer nakon završenog tretmana vezano za odvikavanje od kockanja, žele da kroz psihološko savjetovanje rade i na nekim svojim drugim potrebama i problemima (na primer, anksioznost, asertivna komunikacija, uèenje aktivnih mehanizama prevladavanja stresnih situacija)«, navela je ona. Na pitanje da li su u Savjetovalištu imali povratnike, Ignjatov je kazala da su kao i u svim obrascima, kada je zavisnost u pitanju, recidivi moguæi. »Neke osobe imaju recidiv tokom lijeèenja, ali je vrlo važno da se tada obrate terapeutima i da se uradi odreðena procedura. Mnogi klijenti proðu tretman bez recidiva i nastave sa uspješnom apstinencijom na taj naèin što nauèe da prepoznaju krize i okidaèe i reaguju na naèin koji su nauèili kroz terapiju, navela je ona. Upitana planiraju li da u još nekim gradovima u Crnoj Gori otvore Savjetovalište, Ignjatov je kazala da je Savjetovalište koje postoji u sklopu ADP-Zida dio savjetovališta Entera iz Beograda. »Ono je u Crnoj Gori jedino savjetovalište koje se ciljano i struèno bavi tretmanom problematiènog i patološkog kockanja. Ako uzmemo u obzir da je do prije dvije godine najbliža adresa da ljudi dobiju ovu vrstu pomoæi bila Beograd – onda je savjetovalište u Podgorici dostupniji izbor svima koji žive u Crnoj Gori«, rekla je ona. Ignjatov je kazala da u Savjetovalištu vode raèuna da ljudi koji putuju iz drugih gradova do Podgorice dobiju termine koji im odgovaraju zbog dodatnog vremena i prevoza. Komentarišuæi planove za ovu godinu godinu, Ignjatov je poruèila da æe u Savjeotvalištu nastaviti sa pružanjem struènog tretmana osobama sa problemom kockanja i èlanovima njihovih porodica. »Takoðe, nastavljamo i sa preventivnim aktivnostima. Planiramo da kroz odreðene publikacije približimo ljudima šta preživljavaju osobe koje se suoèavaju sa ovim problemom, kroz tekstove i ispovjesti koje su oni lièno pisali«, kazala je ona. Ignjatov je rekla da bi, kroz par struènih publikacija, nastojali da omoguæe osobama koje rade sa mladima da se bliže upoznaju sa ovim problemom. »Dalje, svakako bismo nastavili preventivni rad sa uèenicima i generalno mladima, kao i informisanje javnosti o ozbiljnosti i posledicama problematiènog/patološkog kockanja kroz predavanja i medije«, zakljuèila je Ignjatov. (kraj) teo/mib