Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Drvnoj industriji u Crnoj Gori potrebno je programsko restrukturiranje, zapošljavanje struènih kadrova i tehnološko modernizovanje preraðivaèkih pogona, kako bi se stepen finalizacije proizvoda poveæao i bolje iskoristila domaæa sirovina, smatra profesor beogradskog Šumarskog fakulteta, Branko Glavonjiæ. On je na okruglom stolu, koji je organizovalo Ministarstvo poljoprirede, da preduzeæa treba usmjeravati da sirovinu koju dobijaju od koncesionara u što veæem stepenu finalizuju i brendiraju svoje proizvode, i da treba identifikovati i podržati liderske kompanije koje æe povuæi i razvoj manjih. Kako je saopšteno iz Ministarstva, Glavonjiæ je, govoreæi o izazovima za drvnu industriju, rekao da Crna Gora, kao i ostale zemlje u okruženju, u nastupima kompanija iz Evropske unije, važe za zemlje sirovinske baze drveta, što treba mijenjati. “U velikoj mjeri se izvoze trupci, rezana graða i ostali drvnih sirovina, a puno je prostora da se to iskoristi za profit u sopstvenoj zemlji i tako smanji uvoz namještaja i goriva“, kazao je Glavonjiæ. On je podsjetio da je u strategiji razvoja drvne industrije Crne Gore identifikovano više pravaca razvoja. „U osnovi, potrebno je programsko restrukturiranje, zapošljavanje struènih kadrova i tehnološko modernizovanje preraðivaèkih pogona, kako bi se stepen finalizacije proizvoda od drveta poveæao i bolje iskoristila domaæa sirovina“, kazao je Glavonjiæ. Prema njegovim rijeèima, neophodno je da država pomogne brendiranje domaæih proizvoda, jer je to put za bolji plasman, posebno na inostranim tržištima. „Postoji veliki prostor za poboljšanje plasmana na domaæem tržištu, kroz korišæenje sistema zelenih javnih nabavki. Na taj naèin bi se javne ustanove opremale od domaæeg drveta, a ne laminatima i PVC proizvodima iz uvoza”, kazao je Glavonjiæ. Kako je naveo, veliki prostor za plasman postoji i u graðevinarstvu, pogotovo u opremanju hotelskih kapaciteta na primorju Glavonjiæ smatra da u proizvodnji pojedinaènih proizvoda od drveta treba identifikovati i podržati liderske kompanije, koje æe postati nosioci razvoja ostalih preduzeæa, po ugledu na koncept u zemaljama sa razvijenom drvnom industrijom. On je, s obzirom da su crnogorske šume bogate èetinarima, savjetovao proizvoðaèima da razmišljaju o proizvodnji inovativnih drvenih materijala, kakvi su lamelirani, takozvani inovativni inžinjerski proizvodi, koji su sada trend u svijetu i koriste se prilikom izgradnje stambenih objekata veæih dimenzija. “Ipak, osnovni trend koji se najviše osjeæa u praksi je ekološka komponenta proizvoda, za šta je osnova sertifikacija tih proizvoda. Proces sertifikacije šuma je zapoèet u Crnoj Gori i treba ga ubrzati, jer je to uslov za prodaju proizvoda od drveta na tržištu EU“, kazao je Glavonjiæ. On je pojasnio da sertifikacija znaèi da se dokazuje da drvo od kojeg je napravljen proizvod potièe iz šuma sa kojima se održivo gazduje. Glavonjiæ je kazao da æe èlanice Unije primjenjivati novu direktivu, koja se odnosi na dokazivanje porijekla drveta, u cilju zabrane uvoza drveta koje potièe iz nelegalne sjeèe. On je dodao da bi nadležne institucije u Crnoj Gori trebalo veæu pažnju posvetiti i stvaranju uslova za kontrolu i ispitivanje uvoznog namještaja, donošenjem tehnièkih propisa, s obzirom na moguænost da se na tržištu naðu proizvodi od zdravstveno nebezbjednih materijala. Predstavnici Ministarstva poruèili su da uvoz nije u nadležnosti tog resora i da svako u granicama svojih nadležnosti treba da preduzme korake za rješavanje tog problema. Generalni direktor Direktorata za šumarstvo i drvnu industriju Adem Fetiæ kazao je da je Ministarstvo veæ preuzelo mjere podrške na stabilizaciji tržišta sirovine za drvnu industriju u smislu dodjele koncesija, u skladu sa kriterijumima koji æe omoguæiti preradu sirovine u kapacitetima koncesionara, odnosno koji æe demotivisati izvoz oblovine. „Ministarstvo æe nastojati da obezbijedi poslovni ambijent u kome æe privredni subjekti i biduæi investitori imati dugotrajniju sigurnost u kritrijume i transparentnost dodjele koncesija, a posebno se vrednuje veæi stepen finalne prerade proizvoda od drveta, što za krajnji efekat ima poveæanje radnih mjesta u toj oblasti“, kazao je Fetiæ. Proizvoðaèi namještaja, meðu kojima su bili i koncesionari, koji su uèestvovali na skupu, prepoznali su i istakli potrebu udruživanja manjih preduzeæa, kako bi se smanjili troškovi i olakšao plasman na domaæe, ali i ino tržište. (kraj) gop